Iako se očekivalo da će bosanskohercegovački izbori najneizvjesniji biti na bošnjačkom političkom spektru, ispostavilo se da je tu situacija dan nakon zatvaranja birališta u ovoj zemlji najjasnija. Bakir Izetbegović ostvario je uvjerljivu pobjedu u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a njegova SDA ponovno je vodeća stranka u Federaciji, pa i državi BiH. Izetbegović je dobio još jedan mandat u Predsjedništvu te ujedno učvrstio lidersku poziciju u samoj stranci.
Bošnjaci za Raguža
Njegov glavni protukandidat Fahrudin Radončić iz Saveza za bolju budućnost (SBB) morao je priznati poraz, a za utjehu mu ostaje dobar rezultat stranke na parlamentarnim izborima. Još je bolje prošla Demokratska fronta (DF), stranka Željka Komšića, koja se prvi put pojavila na izborima i odmah se prometnula u drugu političku snagu na prostorima s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Vjerojatno najveći gubitnik izbora jest SDP Zlatka Lagumdžije, koji je nakon četiri godine svađalačke i neučinkovite vladavine u Federaciji doživio ozbiljan poraz. SDP će vjerojatno biti tek četvrta bošnjačka stranka po broju mandata u državnom i federalnom parlamentu. Hrvati su, kako se i očekivalo, u najvećem broju glasovali za HDZ BiH i Dragana Čovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Određenu dozu neizvjesnosti u rezultate za Predsjedništvo BiH unijeli su rezultati s većinski bošnjačkih prostora, gdje je Martin Raguž iz HDZ-a 1990. dobio znatan broj glasova. Špekuliralo se da je SDP dio svojih glasača preusmjerio na Raguža kojeg smatraju „liberalnijim“ Hrvatom od Čovića, dok u Raguževu stožeru tvrde da su za nega glasovali svi građani koji su prepoznali pozitivan proeuropski program.
Uvjerljivo su najneizvjesniji rezultati izbora u Republici Srpskoj, gdje nakon prebrojavanja svih glasova Dodikova vladajuća koalicija (SNSD, SP, DNS) lako može izgubiti parlamentarnu većinu od ujedinjene oporbe. Odlučivat će vjerojatno glasovi nesrpskog stanovništva, odnosno mandati koalicije „Domovina“ koja bi mogla biti jezičak na vagi prilikom formiranja vlasti u RS-u. Milorad Dodik bošnjačke glasove „krivi“ i za izborni poraz svoje kandidatkinje za člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović. Nju će u fotofinišu vjerojatno pobijediti kandidat oporbe Mladen Ivanić, koji je po prvim rezultatima dobio 977 glasova više. S druge strane, Dodik će izgledno izboriti još jedan mandat predsjednika RS-a iako je razlika između njega i oporbenog kandidata Ognjena Tadića vrlo mala. Iako je SNSD održao vodeću ulogu u srpskom biračkom tijelu, očit je rast utjecaja oporbe predvođene rehabilitiranim SDS-om.
Nema rokova za vlast
Tko će formirati vlast na razini države i entiteta, teško da će se znati prije polovine studenog, a neće biti iznenađenje ako bez nove vlasti BiH uđe i u 2015. Razlog je komplicirani sustav formiranja vlasti, ali i nepostojanje minimalnog konsenzusa unutar BiH o ključnim pitanjima. Sve su koalicije „u igri“, a jasno je da će najmanje dvije bošnjačke te po jedna hrvatska i srpska stranka morati sudjelovati u državnoj vlasti. U Federaciji bi SDA i HDZ uskoro mogli i sami formirati vlast, ali vjerojatnije je da im se pridruži DF ili neka druga stranka. Nijedno savezništvo trenutačno nije isključeno, a treba imati u vidu da Ustav i izborno zakonodavstvo u BiH ne propisuju krajnje rokove za formiranje vlasti kao ni mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora. To znači da bi se cijeli proces mogao otegnuti unedogled, a toga se, navodno, pribojavaju i u međunarodnoj zajednici.
Gospodine Jazvić, vaša ocjena da su Dodik i Lagumdžija najveći gubitnici ovih BiH izbora je apsolutno pogrešna jer najveći gubitnici ovih izbora su građani BiH. Istina, sami sebi su iskopali jamu.