Svaki deseti poslovni subjekt koji je u posljednjih godinu dana došao u kontakt s javnim službenikom dao je mito nekome od njih, a korupcija je treća po važnosti prepreka u poslovanju, odmah iza visokih poreza i složenih poreznih propisa, zaključak je istraživanja koje je u sklopu međunarodnog projekta jednog UN-ova odjela proveo Ekonomski institut u Zagrebu.
Većina poštena
Mito uglavnom uzimaju ili traže službenici u uredima za katastar, lokalnim organima vlasti od općine do županije te policajci! Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku od 1500 poslovnih subjekata pokazuje da sedam od deset tvrtki dolazi u izravni kontakt s djelatnicima javnog sektora. Velika većina – njih 90% – nije imalo korupcijska iskustva, ali svaki deseti dao je mito, i to ne jednom, nego devet puta na godinu.
Autorica studije Jelena Budak ističe da prisutnost korupcije varira po sektorima. Najviše problema ima građevinski sektor, gdje je svaki sedmi poduzetnik sudionik u korupciji, nakon toga slijede ugostiteljstvo i turizam, prerađivačka industrija te opskrba električnom energijom, vodom i plinom. Razlika korupcije među djelatnostima ipak nije toliko velika da bi se građevinare prikazalo kao najkorumpiranije, a Budak dodaje da je objašnjenje možda u tome što građevinari najviše traže dozvole i izloženi su neefikasnosti sustava.
Mito se u poslovnom svijetu najviše daje da bi se ubrzali postupci i osigurao bolji tretman tvrtke, a čašćenje u hrani i piću najčešći je oblik podmićivanja. No, 35% mita isplaćeno je u novcu, i to u prosjeku 2019 kuna. Odstupanja su velika, od simboličnih 50 kuna do “astronomskih iznosa”. Slično istraživanje kad je riječ o građanima pokazalo je da građani daju nešto jači mito – 2052 kune, većinom liječnicima, medicinskim sestrama i policajcima.
– U više od polovice slučajeva (56%) poslovni su subjekti sami ponudili mito, a da to javni službenik od njih nije izravno zatražio – kaže Jelena Budak. Preostalih 44% tražili su mito sami, preko druge osobe ili su dali do znanja da ga očekuju. Približno dvije petine mita poslovni subjekti daju nakon dobivene usluge, dok se petina mita daje unaprijed. Istodobno 11,7 posto mita daje se bez neke specifične neposredne svrhe za tvrtku davatelja mita, što upozorava na to da se na taj način javni službenici potkupljuju za buduće kontakte u interesu tvrtke.
Žrtve prijevare
Bojazan da će morati platiti mito radi dobivanja nužnih usluga ili dozvola navela je svakog dvadesetog poduzetnika (5,6%) da odustane od većih investicija u posljednjih dvanaest mjeseci.
– To upozorava na multiplikativni učinak koji korupcija može imati s potencijalno katastrofalnim posljedicama za gospodarski rast i razvoj, posebno u situaciji kada samo manji dio poslovnog sektora može uopće razmišljati o većim ulaganjima. Stoga se svaki napor u suzbijanju korupcije mora široko objelodaniti kako bi se spriječile daljnje štete u investicijama i ekonomskom razvoju – ističe Jelena Budak. Posljedice drugih konvencionalnih oblika kriminala na imovinu i poslovne aktivnosti tvrtke također mogu biti značajne. Primjerice, 16,7% poslovnih subjekata postane žrtvom prijevare u različitim oblicima, i to u prosjeku 5,7 puta u godinu dana.
>>Broj mita na zapadnom Balkanu - evo koja je Hrvatska!
