– Želimo natjerati krajnje korisnike da se napokon priključe na sustav navodnjavanja ili će plaćati kaznu. Previše je novca u to uloženo da bi ga koristilo manje od 10 posto onih koji su zahtijevali gradnju – kaže pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić.
Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je na javnoj raspravi, svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta koje obuhvaća sustav navodnjavanja u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave, plaćat će naknadu za navodnjavanje, bez obzira na to jesu li na njega priključeni ili ne, a ne kao dosad samo oni koji su ga koristili. Samo u slučaju Gata, koji je Grad Belišće financirao sa 40 milijuna kuna, svi su, napominje Kurečić, bili za njegovu realizaciju. No kad im je rečeno da se to treba i platiti, gotovo nitko nije bio zainteresiran.
Država i županije tako su od 2005. u nerentabilni sustav “ulupali” više od 528 milijuna kuna. Seljaci očito nisu uočili priliku da uz ovaj sustav umjesto pšenice sada mogu saditi i dohodovnije kulture poput voća i povrća.
Novi računi sastojali bi se od fiksnog dijela, koji bi plaćali svi za održavanje sustava navodnjavanja te varijabilnog za one koji ga stvarno koriste.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu kako nije sporno da svi trebaju plaćati, no kako koncesije iziskuju troškove veće od 30.000 kuna pa bi granicu za koncesiju za iskorištavanje površinske vode za navodnjavanje trebalo dići sa pet na 50 hektara, a za podzemne vode s jednog na 10 hektara.
I opet seljacima nije dobro. I da im se sve pokloni opet bi bili protiv svega. Navika je to zaostala još iz socijalizma kad su radili po kojekakvim PKima a doma sijali pšenicu za svinje.