Može li se na bolovanju biti deset ili petnaest godina? Jedna od rijetkih zemalja, vjerojatno i u svjetskim razmjerima u kojima je to moguće jest Hrvatska.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na tzv. privremenoj spriječenosti za rad između 10 i 15 godina čak je 500 ljudi koji, naravno, sve te godine primaju naknadu iz zdravstvenoga fonda. Među njima ima najviše hrvatskih branitelja i policajaca, kojima više odgovara da su na bolovanju i da primaju naknadu za bolovanje nego da su – zbog kratkoga staža – u mirovini.

Grafički prikaz: Stope bolovanja za 2007. i 2008. godinu po područnim uredima

Zdravstvo u vrhu liste bolesnih

Liječnici nemaju nikakvu zaštitu

‘Bolesnik iz HGK’
Analizirajući jednog profesionalnog bolesnika, inače zaposlenog u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je bio na bolovanju od 1997. do 2007. godine, u HZZO-u su izračunali da je na “privremenoj spriječenosti za rad” bio dvije i pol tisuće dana. Očito da se vrlo dobro snalazio, kao i većina ostalih profesionalnih bolesnika.

Malo stresa na poslu, malo mobbinga, malo bolova u križima, malo psihičkih problema.... i tako se skupe godine bolovanja. Prvi razlog bolovanja su lokomotorne bolesti, slijede psihijatrijske bolesti koje su i najčešći razlog dugogodišnjih bolovanja. Liječnici obiteljske medicine ne mogu učiniti baš puno jer su im pacijenti, naravno, “pokriveni” medicinskom dokumentacijom.

Novim prijedlogom zakona o zdravstvenom osiguranju, dugotrajna bolovanja, bez obzira na to jesu li opravdana ili ne, trebala bi barem donekle biti riješena. Pacijent koji je na neprekidnom bolovanju 15 mjeseci ili pacijent na bolovanju koje je s prekidima trajalo 18 mjeseci u protekle tri godine više neće moći ostati u skrbi zdravstva niti primati nadoknadu iz zdravstvenoga fonda.

Njihov status će se morati mijenjati, a skrb za njih morat će iz HZZO-a prijeći u Zavod za mirovinsko osiguranje. Povjerenstva za mirovinsko osiguranje, nakon bolovanja koje je trajalo 15 mjeseci bez prekida, neće moći vratiti lopticu zdravstvu s odgovorom kako je bolest u fazi liječenja, već će morati preuzeti brigu za takvu osobu u obliku privremene ili trajne mirovine.

Smanjiti jedan posto
Naravno, ako prođe zdravstveni zakon koji ograničava trajanje bolovanja, morat će se mijenjati zakon o mirovinskom osiguranju. Direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman procjenjuje da bi se novim pravilima stopa bolovanja mogla smanjiti oko jedan posto, pa bismo se stopom između 2,5 i 2,7 mogli uspoređivati s EU. Uz smanjenje stope bolovanja samo jedan posto, izdaci HZZO-a za naknade smanjuju se za oko 300 milijuna kuna i iznosili bi do milijardu kuna godišnje.

No, dr. Bergman također upozorava na otežavajuću okolnost. A to je krizna sljedeća godina, u kojoj, kako se najavljuje, priličan broj ljudi može ostati bez posla. To bi mogao biti dodatni pritisak ljudi koji će bolovanjima štititi svoja radna mjesta.

A zna se da i danas razlog mnogim bolovanjima nije zdravstveni, već socijalni problem. Zanimljivo je da osim Hrvatske još samo Slovenija bolovanja plaća iz fonda zdravstvenog osiguranja. Drugdje u Europi bolovanja su financijski izdaci ministarstva gospodarstva ili socijale.

Video sadržaj

40

UHIĆENJA ZABRINULA GRAĐANE

Zakone su prekršili i kupci nelegalnih IPTV usluga. 'Onaj tko je kupio nelegalan paket solidarno je odgovoran za štetu'

Video sadržaj

9

I DALJE ISPRED REALA

Što sad čeka Dinamo? Slijedi ključna utakmica, ako misle proći u Ligi prvaka tu ne smiju kiksati

9

DOBRO PROVJERITE PRIJE KUPNJE

Oprez! Ovo su najrizičniji rabljeni auti koji se prodaju u Hrvatskoj

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Računi od kojih boli glava

Znate li koliko vas mogu koštati pretrage bez dopunskog osiguranja?

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće