Jedna vijest s portala Euromoney od prije sedam dana, koja je kod nas prošla nezapaženo, otkrila je da hrvatska država “investicijski” rejting, koji je sada za dvije stube duboko u “špekulativnom” području odnosno, kolokvijalno, u “smeću”, pokušava vratiti uz pomoć Svjetske banke i pregovorima s bonitetnim agencijama.
U tome joj pomaže odnosno posreduje investicijska banka Lazard, savjetnik za restrukturiranje duga Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih cesta, a priča je tim zanimljivija što je to tek drugi put u povijesti da Svjetska banka nekome pomaže poboljšati rejting: prvi put se to dogodilo u listopadu kada je Gana prodavala svoju obveznicu s dospijećem 2030. godine.
Ganu, kao i Hrvatsku, “tište prezadužena javna poduzeća kojima se loše upravlja i kojima dospijevaju velike rate kredita”. Da bi je izvukla iz nevolja, u sklopu programa dogovorenog s Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetska banka izdala je jamstvo za otplatu 40 posto Ganine obveznice. Hrvatska se nada, i o tome pregovara, da će Svjetska banka to učiniti i za nju. Istodobno pregovara s bonitetnim agencijama da joj u tom slučaju vrate (poboljšaju) rejting natrag na investicijski, koji je izgubila u prosincu 2012. zadužujući se u velikoj europskoj krizi.
HAC, ARZ i HC ukupno imaju 5,2 milijarde eura duga za koji jamči hrvatska država. Savjetnička kuća Lazard razvrstala ga je u tri skupine, na kredite za koje se odmah treba nekako pobrinuti (na primjer, refinanciranjem), na one za koje ne treba ništa poduzimati, i one o kojima treba pregovarati s kreditorima. Za plaćanje rata koje dospijevaju ove godine, otkriva Euromoney, Hrvatska se nada na međunarodnom tržištu prodati “dugu” obveznicu od 900 milijuna eura s dospijećem 2020. Dobiveni novac država bi proslijedila cestarima, a oni bi joj plaćali kamatu. A za otplatu 250 milijuna eura tih obveznica jamstvo bi izdala Svjetska banka.
No, Lazard također pomaže Hrvatskoj da se uhvati ukoštac s neučinkovitim upravljanjem dugovima svojih željeznica i elektroprivrede, u otkupu Ine od mađarskog MOL-a te u spašavanju Agrokora. Kriza u Agrokoru nije dodatno pogoršala hrvatski rejting, ali su bonitetne agencije (primjerice Fitch) prognozirale da će ipak blago usporiti rast hrvatskog BDP-a. To se najvjerojatnije i dogodilo, što znači da je i Agrokor prepreka za povećanje boniteta hrvatskih državnih obveznica, a time i snižavanje prinosa koji kupci traže da bi ih unovčili.
Euromoney Country Risk rekao je novinaru Euromoneya da se “Hrvatska, s obzirom na dramatično poboljšanje njezinih financija, kreće prema investicijskom stupnju boniteta”. Glavna prepreka za investicijski rejting je, jasno, hrvatski javni dug od 83,8 posto BDP-a. Glavni uvjet za bolji rejting je snižavanje zaduženosti, no priča koju je objavio Euromoney pokazuje nam da se rejting može povisiti i tako da međunarodne financijske institucije poput MMF-a i Svjetske banke odluče pomoći, a što je najzanimljivije, i u pregovorima s agencijama koje ga dodjeljuju.
Gane!