Željeznice na povijesnom remontu
Hrvatska se konačno okreće obnovi željeznica: Počinje projekt vrijedan 6 milijardi eura
U željeznice se ulaže impresivnih šest milijardi eura, a novi će vlakovi po 1000 kilometara moderniziranih pruga juriti 160 km/h. Obnovu pruga pratit će i nabava 14 novih vlakova, a radi se i na obnovi niza kolodvora: do sada je novo ruho dobila zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na obnovi tridesetak kolodvorskih zgrada poput Glavnog i Zapadnog kolodvora u Zagrebu, te onih u, Rijeci, Sesvetama, Slavonskom Brodu, Pleternici, Virovitici, Puli...
Komentara 17
DM
Sačuvaj nas bože ADZ-ove gradnja pruge, upravo smo izgubili 40 milijuna eura iz EU fondova za prugu od Dugog Sela do Križevaca jer je nisu uspjeli izgraditi na vrijeme tako da ćemo za tu dionicu SVE platiti iz svoji džepova... Bravo Oleg, kravica je ponosna!
Usluga je kad kreneš vlakom vratiš ae u prošlost.Daj Bože da sam u krivu a vi u pravu....
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Obnova i modernizacija željeznice kasni. Dijelom se može pronaći opravdanje jer je trebalo ulagati u autoceste, potom su modernizirani aerodromi i pomorske luke. Ulaskom u europske koridore stvorene su financijske pretpostavke za značajnije ulaganje u željezničku infrastrukturu. Valorizacija značaja luke Rijeka bitno ovisi o kvaliteti pruge Rijeka-Zagreb-Botovo i dalje. Jedan od glavnih problema željeznica u Hrvatskoj je sigurnost. Neshvatljivo je da ima stotine nezaštićenih prijelaza. Građani ne znaju da se vlakovi moraju zaustaviti na pojedinim seoskim putevima kako bi strojovođa provjerio ide li neki traktor i sl. Što se tiče brzine putničkih vlakova imalo bi smisla sa Slovenijim i Srbijom koordinirati izgradnju za brzine preko 200 km/h na trasi Ljubljana-Zagreb-Beograd. Idealno bi bilo imati Maglev tehnologiju i brzine preko 300 km/h na toj relaciji, ali nije realno. Na ostalim dionicama u Hrvatskoj zbog konfiguracije terena brzine putničkih vlakova do 160 km/h s u redu. Ali treba ići na značajnije povećanje razine kvalitete, prije svega točnosti. A usluga u vlaku mora biti kao u avionu ili bolja jer uvjeti u vlaku su drugačiji. A što se tiče autocesta, na mnogim dionicama je ograničenje 80km/h zbog lošeg kolnika koji se ne održava. Koncesionaru štede i zgrču veliki profit. Dionica Zagreb -Varaždin je u komi, dijelovi dionice Bosiljevo-Rijeka. .Zagrebačka obilaznica. Mjestimični radovi nisu dovoljni.