BiH bi mogla ostati bez Vlade već u utorak ako se ostvari namjera
premijera Nikole Špirića i drugih dužnosnika SNSD-a o davanju ostavke.
Drugi čovjek Vijeća ministara i ministar financija Dragan Vrankić
zajedno sa Špirićem boravio je u SAD-u na godišnjoj konferenciji
svjetskih financijskih institucija, Svjetske banke i MMF-a. BiH je tamo
dobila prolazne ocjene.
VRANKIĆ: Naši makroekonomski pokazatelji solidni su, što su nam i
poručili u Washingtonu. Inflacija je jedan posto, rast bruto društvenog
proizvoda (BDP) je 6,2 posto, zaduženost je tek 20 posto BDP-a. Imamo
nešto slabije indikatore oko deficita vanjskog računa koji iznosi 17
posto, što svakako trebamo popraviti, ali ga držimo pod kontrolom. To
je, međutim, tek jedna kocka u mozaiku za pravu ocjenu, a naša zemlja
je pred brojnim reformskim zahvatima.
VL: Kakav status BiH ima u svjetskim
financijskim institucijama?
VRANKIĆ: BiH je napredovala zbog svoga reformskog puta. U pregovorima
smo sa Svjetskom bankom da napustimo skupinu nerazvijenih zemalja i
dobijemo novi status. Onda bi pod nešto kamatno gledano lošijim
uvjetima u sljedeće tri godine od Europske banke za obnovu i razvoj
(EBRD) mogli dobiti deset puta veće iznose nego do sada, čak 500
milijuna maraka kredita. Taj bi se novac mogao usmjeravati u
strukturalno prilagođavanje, infrastrukturu, ali i za razvoj
gospodarstva. S dobrim projektima moći će u raspodjeli toga novca
sudjelovati i privatnici.
VL: Prva stvar koja vas je zatekla pri
povratku iz SAD-a bile su nametnute mjere Visokog predstavnika. Osjeća
li se kriza u Vijeću ministara?
VRANKIĆ: Ove mjere nisu me razveselile jer ih je donio netko drugi. S
druge strane, uvijek se doživljavaju kao preferiranje jedne strane.
Želio bih da u BiH nema Ureda Visokog predstavnika, da sami donosimo
odluke i vodimo zemlju. Međutim, situacija je takva da nema napretka u
dijalogu, reformske procese nismo proveli. Zbog policije nismo
potpisali Sporazum s Europskom komisijom, što bi imalo velike pozitivne
i konkretne učinke za zemlju. To je svakako loša poruka i došli smo u
poziciju intervencije.
VL: Rješavaju li intervencije ključne
probleme zemlje?
VRANKIĆ: Intervencija ne rješava ustavnu krizu koja traje 15 godina.
Zemlja mora prije svega biti uređena na moderan europski način, s
jasnim načelima koja omogućavaju brzi razvoj i po mjeri svih naroda i
građana u BiH.
VL: U osvrtu u The Guardianu
međunarodna se zajednica predstavlja dijelom problema, jer pokušava
provesti anacionalni, građanski koncept. Je li to izvedivo?
VRANKIĆ: Apsolutno nemoguće. Svi koji to pokušavaju na krivom su putu.
Koncept s političkim uređenjem bivše Jugoslavije nije moguć. BiH je
moguća kao zemlja s jasnim funkcijama države, ali i istodobno
decentralizirana i unutra ustrojena tako da je svi osjećaju svojom.
Srednja razina vlasti upravo zato mora omogućiti očuvanje identiteta
svih naroda i građana.
VL: Kako komentirate mjere Visokog
predstavnika oko Vijeća ministara. Mogu li sada drugi i umjesto Hrvata
odlučivati?
VRANKIĆ: Bit ću iskren i reći da Vijeće ministara sigurno nije imalo
dovoljno brzu protočnost zbog svih poslova i izazova koji nas očekuju u
vezi s EU. Međutim, rad Vijeća ministara isključivo je odraz političkog
stanja u zemlji, a ne nikako potrebe da se postiže konsenzus. Nakon
nametanja rješenja valja očekivati dodatnu homogenizaciju i mislim da
će iz RS-a sada svi uvijek isto glasovati.
VL: Mislite li da su sankcije
rješenje?
VRANKIĆ: Mi kao Hrvati najviše smo platili cijenu sankcija. U konačnici
smo se, međutim, pokazali najkonstruktivnijim u svim reformama i
izgradnji državnih institucija. Samo to potvrđuje koliko su prethodne
odluke i mjere bile bez učinka. Ni ovaj put ne treba likovati zbog
odluka Visokog predstavnika. Rješenje bi se moglo pronaći kad bi jedni
popustili u tvrdom gardu, a drugi se odrekli ekskluzivnog prava na
državu.
VL: Izradili ste proračun za 2008.
Trebao se već pojaviti na Vijeću ministara?!
VRANKIĆ: Ministarstvo je u zakonskom roku predložilo dokument i Zakon o
izvršenju. Očekivao sam da već bude na sjednici, ali vjerojatno će biti
na sljedećoj. Proračun iznosi 1,2 milijarde maraka, od čega je 950
milijuna za institucije BiH, a ostatak za servisiranje vanjskog duga.
Predvidjeli smo i novac za kapitalna ulaganja za zgrade institucija BiH
od kojih je, primjerice, Vijeće ministara podstanar.
VL: Nitko ne spori rezultate
prikupljanja PDV-a, ali raspodjela ide isključivo administraciji i
socijali, a ne u razvoj. Kako gledate na te kritike?
VRANKIĆ: PDV je nešto najbolje što se dogodilo BiH posljednjih nekoliko
godina. Politikanti su kritizirali jednu stopu. Demantira ih punjenje
računa koji je prebačen za 800 milijuna od planiranog. S druge strane,
upravo zbog predizbornih zakona danas se ti viškovi od PDV-a umjesto u
razvoj prelijevaju u socijalnu potrošnju, koja je rezultat brojnih
unutarnjih i vanjskih dubioza zemlje, ali i drugih promašaja.
VL: Privatizacija!
VRANKIĆ: Odvija se presporo. Profesor Stiepo Andrijić razradio je
sustav brze privatizacije preko investicijskih fondova u koji su se
trebali uključiti građani. Smijenjen je kad je ukazao da idemo u krivom
pravcu. Privatizacija nije dala rezultat, nismo imali vezanih
investicija. Ostali smo kod velikih sustava. Moramo pratiti
stanje u okruženju. Ako drugi privatiziraju telekome moramo i mi.
Realnost je da u tom slučaju gubite tržišnu utakmicu.
VL: Kako gledate na činjenicu da su u
dva entiteta drastično različiti uvjeti poslovanja zbog različite
porezne politike?
VRANKIĆ: Porezi na dohodak i dobit, koji su u nadležnosti entiteta,
uskladit će se. Nije istina da su opterećenja na plaće bitno različita.
U RS-u su 71 posto, a u FBiH 69. VL: Što sa starim deviznim
štedišama, je li moguće s drugim državama ishoditi rješenje? VRANKIĆ:
Bio bih najsretniji da je odmah moguće isplatiti taj novac. Država će
izdavati i obveznice s jamstvom proračuna na koje će se primjenjivati
kamata 2,5 posto. Te papire bit će moguće prodati ako ne žele čekati
duže razdoblje. Kad su u pitanju dugovanja slovenskih i banaka bivše
Jugoslavije, smatramo da su to obveze tih zemalja i njihovih banaka.
Neshvatljivo je da je Slovenija praktički pokupovala pola BiH, a da
nisu vratili uloge štediša.
Dragan Vrankić, dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija i riznice
