Naša vrsta postoji barem 200.000 godina, a ne znamo što se događalo većinu tog vremena

storyeditor/2023-12-30/062316.jpg
Školska knjiga
03.01.2024. u 10:22

Riječ je o ujedinjavanju dokaza koji su se nakupili u arheologiji, antropologiji i srodnim disciplinama; dokazima koji vode prema potpuno novim gledanjima na razvoj ljudskih društava u posljednjih tridesetak tisuća godina, pišu autori

Iz onog što su antropolog David Graeber i arheolog David Wengrow pokrenuli kao eksperiment i predah od akademskih obveza, bez ikakvih pravila i zadanih rokova, nastala je knjiga koja se popela na drugo mjesto popisa najprodavanijih knjiga The New York Timesa, a u njemačkom prijevodu na prvo mjesto na listi Der Spiegela. U knjižare je u 2023. u nakladi Školske knjige stigao i hrvatski prijevod knjige "Zora svega – nova povijest čovječanstva" s engleskog, koji potpisuju Katarina i Ivan Ott.

"Većina ljudske povijesti za nas je nepovratno izgubljena. Naša vrsta, Homo sapiens, postoji barem dvjesto tisuća godina, no nemamo pojma što se događalo u većini tog vremena", zagolicali su maštu odmah u uvodu autori koji su, kako je pojasnio Wengrow, nastojali uz pomoć suvremenih spoznaja preoblikovati neku vrstu velikog dijaloga o ljudskoj povijesti koji je nekoć u našem svijetu bio posve uobičajen. Što se, na primjer, događalo između 25.000 i 15.000 godina prije Krista, kad su nastali crteži u špilji Altamiri?

"Većini ljudi to nije bitno jer većina ljudi ionako rijetko razmišlja o povijesti čovječanstva općenito. Nemaju za to ni mnogo razloga. Kad se takvo pitanje uopće i postavi, to je obično onda kad razmišljaju o tome zašto je svijet u takvom kaosu i zašto se ljudi tako često loše odnose jedni prema drugima – o uzrocima rata, pohlepe, iskorištavanja, sustavne neosjetljivosti na patnje drugih. Jesmo li oduvijek takvi ili je nešto, u nekom trenutku, otišlo užasno ukrivo? To je u osnovi teološka rasprava. Presudno je pitanje jesu li ljudi po prirodi dobri ili zli?", provociraju autori koji su knjigu pripremali punih deset godina. Knjiga je, napominju, pokušaj da ispričaju drukčiju, optimističniju i zanimljiviju priču, onu koja uzima u obzir ono što su naučili u posljednjih nekoliko desetljeća istraživanja.

"Riječ je o ujedinjavanju dokaza koji su se nakupili u arheologiji, antropologiji i srodnim disciplinama; dokazima koji vode prema potpuno novim gledanjima na razvoj ljudskih društava u posljednjih tridesetak tisuća godina. Gotovo sva ta istraživanja u suprotnosti su s uobičajenim stajalištima, no najvažnija otkrića najčešće ostaju skrivena u radovima stručnjaka ili se moraju razotkrivati čitajući između redaka u znanstvenim publikacijama", objasnili su motiv za pisanje knjige u kojoj, uz ostalo, kritiziraju tradicionalne narative o linearnom razvoju povijesti. Ne slažu se sa stajalištima Jean-Jacquesa Rousseaua i Thomasa Hobbesa o porijeklu i osnovama nejednakostima među ljudima i porijeklu društvenog ugovora. Zapitali su se kako bi novi arheološki dokazi koji su se nagomilali u posljednjih tridesetak godina mogli promijeniti uvjerenja o ranoj povijesti čovječanstva, osobito u dijelovima vezanima uz rasprave o podrijetlu društvene nejednakosti.

POVEZANI ČLANCI:

Počeli su, dakle, pisati kao neku vrstu intelektualne igre, no ubrzo su shvatili da bi to što rade moglo biti važno jer se gotovo nitko u antropologiji i arheologiji nije bavio takvom sintezom. Obradili su, na primjer, Tlaxcalu kao primjer autohtone urbane demokracije prije dolaska Europljana, o postojanju demokratskih institucija u drevnoj Mezopotamiji, o tome kako su neolitički ljudi zaobilazili poljoprivredu i drugo. Knjiga je izazvala brojne reakcije. Od oduševljenja i hvaljenja kao uzbudljive vizije ljudskih mogućnosti do kritika o selektivnom iznošenju primjera. Neke teze, kaže Wengrow, iznosili su na predavanjima svojim studentima u London School of Economics i University College London.

Studenti su im u deset godina pripreme i pisanja poslali brojne opaske i podijelili svoja razmišljanja, pa i njima zahvaljuju. Filozof Noam Chomsky knjigu je nazvao izazovnim djelom koje prosvjetljuje, fascinantnim istraživanjem koje nas navodi da ponovno razmislimo o prirodi ljudskih sposobnosti te o ponovnim trenucima vlastite povijesti, interakcijama s kulturama i zaboravljenim intelektualcima autohtonih društava. Nažalost, Graeber nije dočekao da knjigu primi u ruke jer je iznenada preminuo 2. rujna 2020., u 59. godini života, samo tri tjedna nakon što su on i Wengrow završili s pisanjem.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije