Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je "posebnu vojnu operaciju" protiv Ukrajine u četvrtak ujutro kako bi se uklonila, kako je rekao, ozbiljna prijetnja. Predsjednik Volodimir Zelenskij odobrio dekret o izvanrednom stanju, a parlament je odobrio mjeru. Putin je rekao da mu je cilj demilitarizirati i 'denacificirati' Ukrajinu.
Čelnik SDP-a Peđa Grbin u četvrtak je apelirao na solidarnost s ruskom agresijom izloženom Ukrajinom, premijera je pozvao da Sabor izvijesti o dogovoru EU te ustvrdio da se Hrvatska mora pripremiti na prijem izbjeglica i osiguranje humanitarne pomoći za Ukrajinu. "Izražavam solidarnost s ukrajinskim narodom i Ukrajinom koja je danas izložena ruskoj agresiji i koju treba najoštrije osuditi. Mi iz Hrvatske, koji smo svjedočili ratu na svojem teritoriju, najbolje znamo koliko je u ovom trenutku teško Ukrajinkama i Ukrajincima i zato naša srca moraju biti s njima", rekao je Grbin novinarima u Saboru.
Naglasio je da se Hrvatska mora pripremiti i na mogući prijem izbjeglica iz te zemlje i osigurati im pomoć koja će joj, izrazio je bojazan, biti potrebna. Istaknuo je da Hrvatska mora djelovati u suglasnosti s partnerima u NATO-u i EU, da je ovo i trenutak u kojem se treba sastati i Vijeće za nacionalnu sigurnost kako bi se procijenila sigurnosna posljedica ovoga za Hrvatsku, zbog okruženja u kojem živimo.
"Pozivam i predsjednika Vlade da nakon povratka iz Bruxellesa sa sjednice Europskog vijeća prvo pozove parlamentarne stranke, a nakon toga obavijesti i Hrvatski sabor o onome što je EU dogovorila, kao i o posljedicama koje će ovaj rat imati za Hrvatsku, ekonomskima i svima drugima jer se za te posljedice moramo početi pripremati već danas", poručio je.
Grbin: O eskalaciji samo onaj onaj koji je pokrenuo ovaj suludi rat
Na pitanje očekuje li daljnju eskalaciju rata, Grbin je naveo da na to može odgovoriti samo "onaj koji je pokrenuo ovaj suludi rat", dodavši da se zato moramo pripremati i djelovati u suradnji s partnerima iz EU i NATO-a kako bi zajedno osigurali sigurnost za naše sugrađanke i sugrađane.
Upitan kakvu reakciju predsjednika Republike Zorana Milanovića očekuje s obzirom na njegove stavove koji su u koliziji s većinom međunarodne zajednice, izrazio je uvjerenje da njegova reakcija neće biti različita od svih drugih koje dolaze iz EU i NATO-a, "zato što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo što je rat, agresija i posezanje za našim teritorijem i kakve je žrtve to izazvalo".
Upravo zbog toga, još jednom pozivam na solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom i na osudu agresije na tu zemlju, istaknuo je predsjednik SDP-a.
Mrak Taritaš: EU mora zaštititi Ukrajince braneći sigurnost svih Europljana
Čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izrazila je iskrenu nadu da će ruska agresija stati prije nego se dogodi humanitarna katastrofa u srcu Europe.
"I sada mora jedinstveno iskoristiti sve moguće diplomatske mjere da zaustavi agresiju i zaštiti građane Ukrajine, istovremeno braneći mir i sigurnost svih Europljana. Vrijednosti oko kojih smo se u Europi okupili sada su na teškom testu", poručila je.
Saborski klubovi Socijaldemokrata, Za pravednu Hrvatsku i Hrvatskih suverenista u četvrtak su na početku sjednice izrazili su podršku Ukrajini izloženu ruskoj agresiji, pozvavši da se učini sve što je moguće da se zaustavi ratni sukob.
Ovo je tužan dan za Europu, svijet, svjetski poredak i međunarodno pravo, kazao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati)j zatraživši stanku.
"Ovo je barbarski čin, napad na slobodnu, suverenu i samostalnu državu", istaknuo je i uputio poruku Ukrajincima da nisu sami.
Šče ne vmerla Ukrajiny i slava, i volja
"Vaša zastava više nije samo ukrajinska, nego postaje simbol slobode i otpora agresiji i kršiteljima međunarodnih i ljudskih prava", rekao je Hajduković i prenio dio teksta ukrajinske himne "Šče ne vmerla Ukrajiny i slava, i volja".
Miroslav Škoro (Za pravednu Hrvatsku) naveo je da su oči Ukrajinaca uprte u međunarodnu zajednicu te treba učiniti sve što je moguće kako bi se zaustavio ratni sukob. Napomenuo je da su se i u prošlosti pod krinkom demokracije i zaštite ljudskih prava događale čudne stvari poput onih 1939., napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, kao i 1991. na početku Domovinskog rata, a sada se slično događa u Ukrajini.
I Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) osudio je napad na Ukrajinu te iskazao solidarnost s ukrajinskim narodom.
Početi razmišljati o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine
Podsjetio je da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku, a danas prolazi ono što je naša država prolazila tijekom Domovinskog rata. Pozvao je da se humanitarno pomogne Ukrajini i počne razmišljati o prihvatu izbjeglice ukoliko dođe do egzodusa.
Katarina Peović (RF) požalila se da se govorima na temu koja nije na dnevnom redu krši saborski Poslovnik, na što joj je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio da je ovo izvanredna situacija koja bi mogla imati dalekosežne posljedice.
"Nismo članica Varšavskog ugovora, već NATO pakta", reagirao je i Hrvoje Zekanović.
Možemo!: Rusija mora prestati kršiti međunarodno pravo i ugrožavati globalnu stabilnost i sigurnost
Zbog napada Rusije na Ukrajinu danas je reagirala i platforma Možemo! koja je svoje priopćenje započela najsnažnijom osudom ruske oružane agresije.
- Najsnažnije osuđujemo oružanu agresiju Ruske Federacije i nepoštivanje ukrajinske neovisnosti i teritorijalnog suvereniteta. U ovom trenutku najveće pogibelji za građane Ukrajine, koji su se našli pod organiziranim vojnim napadom višestruko veće ruske vojne sile, želimo iskazati svoju solidarnost s Ukrajinkama i Ukrajincima, čiji su životi u opasnosti. Ruska Federacija mora povući svoje snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i prestati kršiti međunarodno pravo i ugrožavati globalnu stabilnost i sigurnost. Na međunarodnoj zajednici je odgovornost da uvede snažnije sankcije režimu Vladimira Putina i njegovim pomagačima, a Ukrajini i njezinim građanima pruži daljnju financijsku i humanitarnu pomoć.
Napad Rusije na Ukrajinu zastrašujuće podsjeća na naše iskustvo rata, sa sličnim opravdanjima. Nažalost, svaki rat donosi neopravdane ljudske gubitke. Time je ovaj vojni napad i početak ljudske tragedije - stoji u priopćenju platforme Možemo! u čijem se nastavku navodi kako je odgovornost naše zemlje pružiti svaku humanitarnu i stručnu pomoć koja bi doprinijela što bržem prestanku oružanog sukoba. Možemo! ističe kako Hrvatska mora biti spremna pružiti podršku izbjeglicama iz Ukrajine, ali i ponuditi naša iskustva iz rata koja su doprinijela što bržem okončanju vojnih operacija i mirnoj reintegraciji.
- Posebnu humanitarnu i svaku drugu logističku podršku treba pružiti civilnom stanovništvu i na vrijeme osigurati da svaki ratni zločin bude dokumentiran, a njegovi počinitelji kažnjeni - naglašavaju iz platforme Možemo!
Viđe ti ovog Grbina. Jučer bi dao trg drugu Titu, (Lukašenko je živi drug Tito), a danas glumi nekog empatičnog pravednika!