Ministarstvo unutarnjih poslova ovih je dana učinilo prvi značajniji korak prema ispunjavanju obveza koje je Hrvatska prihvatila ratifikacijom Istanbulske konvencije. U javno savjetovanje uputili su tekst novog pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji i mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva, koji bi trebao poboljšati zaštitu žrtava i dokinuti praksu koja ih je dodatno i nanovo viktimizirala.
Naime, žrtve nasilja, a u najvećem se broju radi o ženama, u slučajevima u kojima su nasilniku izrečene zaštitne mjere bile su prisiljene jednom tjedno odgovarati na pitanja policije o ponašanju nasilnika. Dakle, umjesto samog nasilnika, o tome pridržava li se nasilnik izrečenih mjera pitalo se žrtve. Ne treba puno mudrosti da bi se zaključilo kako takva praksa remeti mir žrtava i ne dopušta im da u tom iznimno stresnom razdoblju uspostave koliko-toliko normalan život.
I dalje kontakt sa žrtvom
Umjesto toga, novim se pravilnikom propisuje obveza kontakta policije s počiniteljem. Učestalost ovakvih kontakata ovisit će o sigurnosnoj procjeni policije, no Pravilnik propisuje da će policija to morati činiti najmanje jednom mjesečno. U MUP-u su uvjereni da će takva odredba zaštititi žrtvu, ali i da će česti kontakti i podsjećanje na izrečene mjere podići svijest kod samog počinitelja da se tih mjera mora pridržavati.
U MUP-u napominju kako i dalje ostaje mogućnost učestalih kontakata sa žrtvom ako sigurnosna procjena pokaže da je to nužno i u dogovoru sa žrtvom, ali ističu da se fokus provedbe mjera ipak stavlja na počinitelja.
Kao temeljnu novost Pravilnika ističu individualizirani pristup žrtvi, pri čemu će se dinamika i način provedbe zaštitne mjere prilagoditi svakom pojedinačnom slučaju. Pritom naglašavaju kako je riječ o provedbi mjera koje izriče sud kada smatra da će ih se počinitelj pridržavati te kako je u protivnom nužno odrediti drugu sankciju koja će spriječiti nasilje.
Brutalizacija nasilja
Sudovi se, međutim, u praksi vrlo rijetko oslanjaju na prosudbu policije, na što je u zadnjem izvješću upozorila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Prema njezinu izvješću, sudovi su te godine prihvatili samo 17 posto zaštitnih mjera koje je predložila policija, odnosno samo 1500 od ukupno 8731 predložene mjere.
Pravobraniteljica upozorava i na činjenicu da su sudovi relativno blagi prema počiniteljima ovakvih prekršaja pa je na bezuvjetnu zatvorsku kaznu osuđeno samo 806 osoba, od čega 761 muškarac i 45 žena.
– U sferi prekršajnog sudovanja, sudovi nisu dorasli načelu politike nulte tolerancije prema nasilju u obitelji – upozorila je pravobraniteljica u izvješću za 2017. godinu i zaključila kako upravo u ovakvoj praksi prekršajnih sudova treba tražiti uzrok tzv. brutalizacije nasilja, odnosno povećanom broju kaznenih djela obiteljskog nasilja, o kojem sve češće i sve strašnije priče prenose i mediji.
Pogledajte video: Daruvarac izašao na slobodu
a što činiti sa lajavim babama koje su izazivači nasilja , koje baš traže frajere nasilnike, podržavaju ih u nasilju prema drugima, a kada se okrene prema njima tada su svi krivi.