Zbog emigracije i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina smo izgubili oko 500.000 radno sposobnih ljudi. Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika. To treba rješavati odmah, jer će se manjak radne snage pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi Zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju. To je korak u pravom smjeru, ali taj korak se mora ubrzati i pretvoriti u sprint - poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji „Može li Hrvatska bez stranih radnika?“.
Čelnik HGK-a kaže i kako se ne smije dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti jer i ovako kaskamo za konkurencijom.
- Razina našeg BDP-a će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008., dok su usporedive zemlje u odnosu na isto razdoblje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100.000 ljudi niži nego 2008., a upravo to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi - kaže Burilović.
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, ocjenjuje da nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo na gospodarstvo, već čitavo društvo.
- Ni sustav ni institucije nisu pripremljeni za rješavanje ovog problema. Treba nam strateški pristup uvozu radnika jer kvotni sustav više ne može funkcionirati. Treba nam ukidanje svih ograničenja i nadam se da će Vlada to prepoznati - kaže negdašnji ministar D. Vidović.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Anđelko Akrap upozorio je da Hrvatsku do 2050. godine čeka ozbiljan pad broja i daljnje starenje stanovništva.
- Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika - kaže Akrap.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić najavio da će se model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom.
- Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a će mu u roku od pet dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku - ističe Katić i otkriva da je MUP u prvoj polovici ove godine izdao preko 40.000 radnih dozvola za državljane 55 zemalja.
Inače, nakon javne rasprave koja počinje u srpnju, novi Zakon bi u rujnu trebao doći u Sabor.
- Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini - ocijenila je Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.
Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga je kazala da se broj nezaposlenih od 2013. do danas pao za 217.000 odnosno 65 posto. U zadnjih pet godina, rekla je, stvoreno je 140.000 novih radnih mjesta pa je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto, a u zapošljavanju prednjači tercijarni sektor.
O potrebi za stranim radnicima progovorili su i privrednici.
- Jako je teško pronaći radnu snagu, ali mi se za sada snalazimo s onim što imamo i još uvijek se nismo okrenuli uvozu, iako nam nedostaje radnika svih profila. Problem kod uvoza radnika je procedura koju treba proći, koja košta, ali vas onda stavlja pred gotov čin. Takvom radniku morate osigurati smještaj i uvjete, a nitko vam ne može garantirati da će biti kvalitetan radnik i da ćete ga zadržati - kaže Saša Breznik iz poljoprivrednog poduzeća Orahovica i dodaje da je ribnjačarstvo branša koja traži specifična znanja i gotovo je nemoguće pronaći radnike s iskustvom, a studenti koje izlaze iz naših škola imaju površna znanja.
U tvrtci Boxmark već pet godina zapošljavaju Mađare, dnevne migrante koje dovoze autobusima na posao iz pograničnih mjesta.
- Jako smo zadovoljni , a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote. No, definitivno nam treba jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika. Sada prođe po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli čekati našu birokraciju, već su otišli raditi u Poljsku - kazao je Marijan Batina iz Boxmarka, gdje će ove godine dovesti i desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i 'uvoz' Filipinaca.
Znači hrvatski robovlasnici pronašli nove robove u Ukraijini no srećom ukrajinici ipak žele biti pošteno plaćeni pa otišli u Poljsku.