NATO je optužio Rusiju da pokušava destabilizirati Zapad novim nuklearnim oružjem, kibernetičkim napadima i tajnim akcijama poput trovanja ruskog dvostrukog agenta u Britaniji i time stvara stanje ni rata ni mira.
Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza (NATO)-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je trovanje Sergeja Skripala i njegove kćeri nervnim otrovom novičok u britanskom gradu Salisburyju "opasan model ruskog ponašanja tijekom mnogih godina".
Rusija odbacuje svaku umiješanost u trovanje i poručuje da je NATO taj koji ugrožava mir u Europi.
Stoltenberg je optužio Rusiju da miješa nuklearno i konvencionalno oružje u vojnoj doktrini i vojnim vježbama i da je time snizila prag za lansiranje nuklearnih napada, te nadalje optužuje Rusiju da se sve više koristi "hibridnim taktikama" kao što je sudjelovanje vojnika bez vojnog znakovlja.
Kao dokaze ruske prijetnje Stoltenberg je nabrojao rusku aneksiju poluotoka Krim u 2014. godini, zatim rusku potporu separatistima u Ukrajini, rusku vojnu nazočnost u Moldaviji i Gurziji, upletanje u izbore u zapadnim zemljama i sudjelovanje u ratu u Siriji.
Kao još jednu prijetnju istaknuo je razvoj novog nuklearnog oružja koje je predsjednik Vladimir Putin predstavio u "ratobornom" govoru pred parlamentom 1. ožujka.
Moskva "briše granicu između mira, krize i rata", rekao je Stoltenberg poručivši da je takvo postupanje "destabilizirajuće i opasno".
Nakon sastanka s britanskim veleposlanikom pri NATO-u Stoltenberg je istaknuo da London nije zatražio aktiviranje članka 5 o zajedničkoj obrani vojno-političkog saveza, ali je rekao da Rusiju treba odvratiti od napada.
"Ujedinjeno Kraljevstvo odgovorit će umjereno i proporcionalno... Potpuno podržavam da je potrebno odgovoriti, jer posljedice (Rusija) mora snositi kada pokrene akcije poput onih u Salisburyju", rekao je.
Članice NATO-a povećavaju svoje obrambene proračune, ali većina ih je i dalje ispod dva posto BDP-a
Zemlje članice NATO-a već treću godinu povećavaju izdvajanja za obranu, ali i dalje je većina njih ispod zacrtanog cilja od dva posto BDP-a, pokazuje godišnje izvješće koje je u četvrtak objavio NATO.
Prema tom izvješću, prošle su godine četiri članice Velika Britanija, Poljska, Grčka i Estonija ispunile ili premašile cilj od dva posto BDP-a namijenjenog za obrambeni proračun. Ove se godine, prema najavama, očekuje da će se tom klubu pridružiti Latvija, Litva i Rumunjska.
Po NATO-ovu izvješću Hrvatska je 2012. počela smanjivati izdvajanja za obranu svake godine i taj pad je zaustavljen 2017. Godine 2016. Hrvatska je za obranu izdvojila 4,241 milijarde kuna, a 2017. 4,553 milijarde kuna. Izraženo u američkim dolarima, riječ je o 623 milijuna za 2016. i 690 milijuna za 2017. Po udjelu u BDP-u, Hrvatska je 2016. izdvajala 1,23 posto, a 2017. to je povećano na 1,26 posto.
Kada se gleda po glavi stanovnika, Hrvatska je za obranu 2016. izdvajala 178 dolara, a 2017. 190 dolara. Manje od Hrvatske izdvajaju Albanija, 54 dolara per capita, Crna Gora 123 dolara, Bugarska 128 dolara i Mađarska 165 dolara.
Daleko najviše izdvajaju Sjedinjene Države, 1896 dolara per capita, zatim Norveška 1481 dolar, Velika Britanija 896 dolara, Francuska 760 dolara.
Zemlje članice NATO-a na svom summitu 2014. godine dogovorile su da će zaustaviti smanjenje svojih obrambenih proračuna i u sljedećih 10 godina, do 2024. ga podići na najmanje dva posto BDP-a.
Ukupno gledajući, europske članice NATO-a i Kanada za obranu su 2017. godine izdvajale 1,45 posto svoga BDP-a, a same Sjedinjene Države 3,57 posto.
NATO u svom izvješću ističe da se ove brojke mogu razlikovati u odnosu na one koje su pojavljuju u medijima ili koje objavljuju nacionalne vlade s obzirom na razlike u definiciji troškova za obranu.
Za izvješće su uzimani podaci dostupni do 9. veljače 2018. godine. Što se tiče brojki za 2017. riječ je procjenama, navodi NATO.
NATO optužio Rusiju da pokušava destabilizirati Zapad --------------------------------------------- a kaj dela NATO od kad postoji nego pokušava destabilizirati Rusiju? Koje li budalaštine!