''Naš Tito'', natpis na brdu Sabotin pokraj Gorice na slovensko-talijanskoj granici (ukinutoj nakon ulaska Slovenije u EU i schengenskih ugovora), dočekao je talijanskog predsjednika Sergija Mattarellu koji je došao tu u nedjelju u povodu sjećanja na 100. obljetnicu početka Prvog svjetskog rata.

Upravo citiranjem natpisa „Naš Tito“, koji su postavili Slovenci, započinje svoj tekst današnji Corriere della Sera.

„Tu smo da odamo počast svim palima“, kazao je Mattarella na mjestu gdje se održala svečanost u povodu uspomene na Prvi svjetski rat, a kojoj su prisustvovali veleposlanici i diplomatski predstavnici u Italiji: Iztok Mirošič (Slovenija), Rene Pollitzer (Austrija), Damir Grubiša (Hrvatska) i Tamas Török (Mađarska). Slovenci su ponovno postavili natpis sjećanja na Tita kako bi provocirali Talijane koji pamte tragediju fojbi, kraških jama u koje su Titovi partizani bacali talijanske stanovnike Istre na kraju Drugog svjetskog rata. Taj natpis, dugačak 100 i visok 25 metara, u čast Titu na gori Sabotin postavili su slovenski omladinci 1978. Vidljiv je iz Italije. Nešto prije ulaska Slovenije u EU, natpis je izmijenjen u SLO, a onda su 2005. godine ponovno vratili ''Naš Tito''. Nekoliko dana poslije natpis je izmijenjen u ''Naš Fido'', zatim u ''Naš Tigr'', da bi se opet vratio u ''Naš Tito''.

Evo, i u Sloveniji se „igraju“ Titovim imenom. U Italiji se njegovo ime spominje uglavnom samo po zlu koje je nanio Talijanima u Dalmaciji, Rijeci i Istri. Prije nekoliko dana u listu Corriere della Sera, u rubrici u kojoj svakodnevno odgovara na razna pitanja čitatelja, komentator i bivši talijanski ambasador Sergio Romano pisao je o Titu. Iznio je kako Tito nije stalno bio Staljinovim saveznikom, već je kasnije postao njegov suparnik. Među pozitivne događaje povezane s Titom uvrstio je da je od jezgri pokreta otpora stvorio Narodnu armiju koja je „zadala mnogo poteškoća njemačkim i talijanskim snagama“ u Drugom svjetskom ratu. Osnovao je federativnu državu koja je bila tampon-zona između dvaju blokova tijekom Hladnog rata te je s egipatskim predsjednikom Naserom i indijskim predsjednikom Nehruom bio na čelu nesvrstanih zemalja, „treće sile“ koja je privukla mnoge zemlje, prije svega iz Afrike i Azije.

No u njegovoj su biografiji „poglavlja koja su mnogo manje pozitivna: nemilosrdno tvrdo tretirao je sve one koji su bili u oporbi, stvorio je policijski režim nadahnut kultom njegove ličnosti, propale su sve njegove reforme čime je na vidjelo došla slabost države“, napisao je Romano, koji dodaje i kako bi bilo nepravedno zaboraviti da je Jugoslavija za njegovo vrijeme imala određenu međunarodnu ulogu. Dezintegracija Jugoslavije započela je poslije njegove smrti, „ali ne možemo očekivati da Jugoslaveni o Titu imaju stajalište kakvo vjerojatno imaju talijanski Istrani, Dalmatinci, Tršćani i Goričani“, piše Romano u Corriere della Sera.

Tito nije jedina kontroverzna ličnost 20. stoljeća, drži Romano i spominje španjolskog generala Franca koji je na vlast došao poslije krvavog građanskog rata. Franco, kao i Tito, izazivaju u njihovim državama kontradiktorne osjećaje. U Valle de los Caidos (Dolina palih) postoji spomen-kosturnica Francu koju pohode njegovi obožavatelji i gdje se održavaju svečane mise na godišnjicu njegove smrti. Postoje državna sredstva za održavanje kosturnice, pa i zaklada Francisco Franco koja promiče, istina diskretno, kult Caudilla. Socijalistička vlada Joséa Zapatera, koja je vodila Španjolsku od 2004. do 2011., dala je maknuti golemi Francov kip u Madridu. No, u španjolskim gradovima ima još ulica s njegovim imenom.

„Nenapisano pravilo, prije svega poslije povratka na vlast Narodne stranke, jest da svi Španjolci, nasljednici jednog ili drugog polja, imaju pravo odavati počast svojim sjećanjima. I to je demokracija“, zaključuje svoj tekst Sergio Romano.

Osobno sam (a budući da se spominje obilježavanje Prvog svjetskog rata) bio austrougarski nostalgičar, što nisam javno mogao iznositi za vrijeme Titove Jugoslavije. Sada se u demokratskoj Hrvatskoj nostalgije za Titom mogu izražavati bez obzira na zlodjela koja je počinio. Titonostalgičare, kao ni franconostalgičare, ne možete uvjeriti da su oni bili diktatori i da su odgovorni za smrt njihovih oponenata. Isto tako, titonostalgičari trebali bi dopustiti drugima da o njemu imaju svoje mišljenje.

>> 'Tito je, kao i Staljin, komunistički diktator'

>> Mesić u Kumrovcu: Borit ćemo se svim sredstvima protiv revizionista

Video sadržaj

60

KURSK

Pojavila se snimka: Pogledajte kako su Ukrajinci projektilima ATACMS napali rusku zračnu bazu

'SHARING IS CARING'

Na Facebooku 'osvanuo' zanimljiv oglas: Poklanja se posuđe na zagrebačkoj Knežiji, ali postoji jedna caka

34

slažete li se?

Ovaj hrvatski grad prozvali su balkanskim Disneylandom: 'Precijenjen je i pun turista'

Drugačije iskustvo

U jednom našem gradu nalaze se čarobni kameni labirinti: Posjetitelji tvrde da im pružaju unutarnji mir

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu