Ne možete s jedne strane željeti ući u Europsku uniju i demokratizirati društvo, a s druge strane veličati jednog od najmračnijih diktatora, Tita – izjavila je bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharijeva, obrazlažući razloge bugarske prijetnje vetom na usvajanje pregovaračkog okvira sa Sjevernom Makedonijom i održavanje prve međuvladine konferencije na kojoj bi se otvorila prva pregovaračka poglavlja s tom državom.
“Južni Srbi”
Izjava je izazvala zgražanje medija i komentatora u Sjevernoj Makedoniji, ali i među pojedinim Europljanima koji pomnije prate zapadni Balkan, poput austrijskog sveučilišnog profesora Floriana Biebera koji je komentirao kako je tvdrnja Zaharijeve apsurdna te se sarkastično upitao kako je to da su Slovenija i Hrvatska uspjele ući u EU. U Sloveniji je, inače, i jedan spomenik, sastavljen od mozaika kamenčića u obliku slova Tito, uspio povući novac iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, tako da se može reći da u toj državi Tito čak i povlači novac iz fondova EU.
No, Zaharijeva je spomenula Tita u kontekstu osobe koja je, kako tumače Bugari, nakon II. svjetskog rata nametnula “novi identitet”, proglasivši Makedoncima ljude koji su se prije izjašnjavali kao Bugari i kojima su Srbi prije Tita željeli dati identitet pod nazivom “južni Srbi”. Kako je već pisao Večernji list u trenutku kad se bugarska prijetnja vetom prema Sjevernoj Makedoniji pojavila u Bruxellesu, jedan bugarski diplomatski “memorandum pojašnjenja” (distribuiran svim državama članicama EU) navodi da je Josip Broz Tito to činio inspiriran odlukom Kominterne iz 1934. o kreiranju novih nacija Makedonaca, Tračana i Dobruđana.
– Ako nastavimo zatvarati oči pred činjenicom da se ta zemlja (Republika Sjeverna Makedonija, op.a.) nastavlja razvijati na način na koji su to zamislili Tito i Staljin, onda obavljamo posao Moskve – rekla je Zaharijeva, bugarska ministrica i zamjenica premijera, za televiziju BTV.
Usvajanje pregovaračkog okvira i sazivanje međuvladine konferencije za otvaranje prvih poglavlja do kraja ove godine trebala je biti donesena na sastanku Vijeća za opće poslove, ali taj sastanak sutra se događa bez pripremljene odluke. Postoje nade da se ipak nešto može učiniti do kraja godine ako se dogovor postigne na razini šefova država i vlada na redovnom summitu EU u prosincu. Ne radi se samo o Sjevernoj Makedoniji: u paketu je i Albanija, koja se također nada početku pregovora do kraja ove godine, premda su neke države članice EU, poput Nizozemske, skeptične prema spremnosti Albanije.
Vrlo štetne posljedice
Institut za demokraciju, nevladina organizacija iz Skoplja, jučer je u priopćenju poručio da će bugarski veto, i podrška ostatka država članica EU takvom ponašanju koje “nema temelja u pravnoj stečevini Unije i međunarodnim standardima”, imati vrlo štetne posljedice: “Uništit će vjerodostojnost Europske unije u međunarodnim odnosima i EU kao partnera na zapadnom Balkanu, destabilizirat će vanjske granice Unije, eutanazirati proces proširenja i uništiti politiku uvjetovanosti.”
Ako Sjeverna Makedonija ne započne pregovore do kraja ove godine, “EU će zapravo kazniti vladu koja je najviše proeuropski orijentirana u regiji i koja je radila na kompromisima u europskom duhu, poticana na te kompromise od strane same EU”, zaključuju iz Instituta za demokraciju.
I čiju je javnost zgrozila? Bugarska je u neredima nakon ove izjave, u Bruxellesu pale gume ispred parlamenta....