Bankrot Muzeja novinarstva u Washingtonu simbolično ukazuje na krizu izvješćivanja u svijetu, a također daje uvide i u to kakva će biti budućnost novinarstva. Newseum, kako se ta institucija zvala, prestao je raditi 31. prosinca 2019. zbog nagomilanih dugova koji će se većim dijelom podmiriti prodajom zgrade, a manjim rasprodajom eksponata. Newseum je bio interaktivni muzej koji je prikazivao razvoj novinstva kroz povijest, ali i promicao slobodu izražavanja.
U tu je svrhu na njegovu pročelju ispisan glasoviti Prvi amandman američkog Ustava koji jamči da “Kongres neće donijeti zakon kojim će uskratiti pravo na govor ili tisak“, što nije slučajno, jer je u SAD-u duboko ukorijenjena svijest o povezanosti demokracije i novinarstva: “Naša sloboda ovisi o slobodi tiska“, rekao je otac američkog Ustava Thomas Jefferson, “i ne može se ograničiti a da se ne izgubi.“ Sedmerokatna zgrada u kojoj je Newseum bio smješten nalazi se na Aveniji Pennsylvania, na pola puta između Bijele kuće i Kongresa, nasuprot Trumpova hotela. Newseum je imao 15 izložbenih sala i 15 dvorana za predavanje s tipičnim američkim smislom za bizarno i spektakularno: u muzeju je bila izložena čitava stražarska postaja Checkpoint Charlie iz Berlina, koliba terorista Unabombera te tri komada Berlinskog zida, svaki težak tri tone, ali i crvena haljina američke novinarke Helen Thomas, koja je izvješćivala iz Bijele kuće tijekom mandata čak deset predsjednika, od Kennedyja do Obame, i koja je skovala legendarnu frazu: “Thank you, Mr. President.”
Puno korisnije od toga, Newseum ima i impresivnu zbirku povijesnih novina i časopisa, među kojima su originalni letak iz 1603. koji je prikazivao krunidbu Jakova I. i primjerak Maryland Gazettea iz 1787. s tekstom tek objavljenog američkog Ustava. Na ekranima se u Newseumu svaki dan prikazivalo 700 aktualnih naslovnica iz cijelog svijeta, a na 7-metarskim zaslonima mogli su se vidjeti isječci iz povijesti televizije. Posjetiteljima je bila na raspolaganju enormna digitalizirana arhiva, a također i interaktivna redakcija gdje su mogli iskušati kako je to biti fotoreporter, urednik, novinar ili voditelj. Newseum je imao i galeriju s dobitnicima Pulitzerove nagrade, Etički centar gdje su se mogle voditi rasprave o moralnim prijeporima, vlastite studije iz kojih je emitirao svoj program te memorijalni odjel u spomen na 2344 novinara poginula dok su izvješćivala – a među njima su ubilježeni i Nikola Stojanac, Đuro Podboj, Gordan Lederer i Žarko Kaić s HRT-a te Siniša Glavašević s Radio Vukovara, svi stradali u Domovinskom ratu.
Newseum je vodio Forum za slobodu, neprofitna udruga izrasla iz Gannetta, najjačeg američkog novinskog izdavača. Forum za slobodu utemeljio je 1991. Allen Neuhardt, novinar i biznismen koji je umro 2013. u dobi od 89 godina, a najznamenitiji mu je pothvat pokretanje i vođenje trećih najčitanijih američkih novina USA Today. Postav Newseuma rađao se pomalo zadnjih trideset godina i selio iz grada u grad, dok se nije 2008. skrasio na za sada posljednjoj adresi, u zgradi čija je izgradnja stajala vrtoglavih 450 milijuna dolara. Otad je privlačio gotovo milijun posjetitelja godišnje, a i naplaćivao je ulaz odraslima, ali to nije bilo dovoljno da ostane profitabilan. Iako se činilo da je smještaj u središtu američke političke moći idealan, baš ga je on upropastio jer su u blizini i mnogi drugi muzeji – poput Instituta Smithsonian i Nacionalne umjetničke galerije, a u njih je ulaz besplatan.
Na koncu je Newseum prodao zgradu za 372 milijuna dolara, a kupilo ju je sveučilište John Hopkins koje će unutra smjestiti svoje predavaonice – i izbrisati Prvi amandman s pročelja. Bankrot američkog poduzetnika ne bi bio vijest da ne podsjeća toliko na bankrot novinarstva u svijetu. S Newseumom je simbolično otišla iz svijesti javnosti velika povijest tiskanih i elektroničkih medija. Novine iz 18. stoljeća očito više ne mogu privući posjetitelje, kao ni ekrani sa starim televizijskim emisijama – a ne mogu jer ljudi novine i televiziju više ne prate uopće. Muzej novinstva, iako mu je bila želja podići interes za medije i njihove probleme te pokazati da je izvješćivanje o važnim događajima također važno, pokazao je nehotice da je novinstvo doista stvar za muzej. To što djelatnici Newseuma pakiraju izloške u kutije i oblažu stiroporom ugašene ekrane, paralelno je onom što se događa u društvu: izvješćivanje o istini postalo je staromodno.
U netom zatvorenoj galeriji dobitnika Pulitzera nalazili su se i Bob Woodward i Carl Bernstein koji su, razotkrivši aferu Watergate, srušili najmoćnijeg čovjeka na svijetu, američkog predsjednika, potaknuvši širom svijeta žar istraživačkih novinara. Pola stoljeća poslije toga internetski mediji radije šire predrasude i stereotipe, izmišljaju vijesti i podgrijavaju teorije urote. Newseum se pokušao smjestiti u središte moći, ali nije bio dovoljno moćan da ondje opstane – ubili su ga besplatni muzeji, kao što i tradicionalne medije ubijaju besplatni portali. Ali ima i još nešto zbog čega nisu izdržali na Aveniji Pennsylvania. Moderna politička moć više ne komunicira preko novinara, nego preko interneta – predsjednik Trump tvitao je dosad nevjerojatnih 12.000 puta iz Bijele kuće, a i u Hrvatskoj se politički svijet seli iz medija na društvene mreže. Mediji tako gube ulogu posrednika, kontrolora i tumača, a oni koji još opstaju gube kriterije. “Prvi amandman jamči slobodu tiska”, rekao je Allen Neuhardt, “a mi u medijima moramo osigurati da tisak bude pošten.” Ali kad čak i veliki, pa i najveći, poput Gannetta, ne mogu pomoći vrijednim ustanovama poput Newseuma da opstanu – ne piše se dobro slobodnom novinarstvu. A onda se ne piše dobro ni slobodi i demokraciji.
Čemu sad ovaj članak i naslov istoga? Upravo vi novinari i takozvani novinari najviše pridonosite nepovjerenju nas čitalaca jer u najvećem broju slučajeva ne prenosite vijesti već ih proizvodite pod utjecajima onih koji plaćaju za to vaše vlasnike! Dakle, ne isključivo vlasnike tih medijskih kuća već vaše vlasnike! One kojima ste prodali svoje glave i svoje duše! Vrlo je malo objektivnih, istinitih i nesugestivno prenesenih vijesti. Sve što pišete i iznosite u funkciji je onih koji vas plaćaju da to tako formulirate. Time niti pridonosite fundamentalnom postojanju medija, a pogotovo vjerodostojnosti vas kao objektivnih i nepristranih prenositelja vijesti!