Eko-etno turizam

Ne rade mobiteli, ali imaju devet izvora pitke vode

Eko-etno selo Stara Kapela
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
1/7
03.08.2018.
u 12:07

Stara Kapela, biser ponude Brodsko-posavske županije, jedan je od pozitivnih primjera ulaganja u kontinentalni turizam

Dalje od glavnih prometnica i gradova, u područjima koja još krasi očuvani okoliš, a čovjek živi u skladu s prirodom, počela su nicati etno-sela. Mjesta u kojima se čovjek vraća svojim korijenima, zemlji i prirodi. Stres polako nestaje, a u duh se vraća mir i spokoj. Sve domaće namirnice koje ondje možete naći, voće, povrće, domaći specijaliteti ili kruh, odišu zdravljem, čistoćom i izvornošću. U nekim selima obitelji ulažu ogroman trud kako bi svoja imanja prikazali u najboljem svjetlu tradicijske gradnje i ugođaja.

Netaknuta priroda

Autentično slavonsko eko-etno selo Stara Kapela, biser ponude Brodsko-posavske županije, jedan je od pozitivnih primjera ulaganja u kontinentalni turizam. Idiličan ugođaj netaknute prirode, udaljenost od glavnih prometnih pravaca i očuvanost starih objekata neke su od prednosti koje privlače turiste i putnike namjernike u ovaj kraj. U selu smještenom među obroncima Požeške gore, na tromeđi između Slavonskog Broda, Nove Gradiške i Požege, mobiteli nemaju signala, ali zato imaju devet velikih izvora pitke vode. Danas u Staroj Kapeli živi samo 15 stanovnika koji su joj, vođeni ljubavlju prema mjestu u kojemu su rođeni njihovi djedovi, odlučili udahnuti novi život.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL (ilustracija)

– Ovdje zaista svatko može pronaći nešto za sebe. Stara Kapela jedinstvena je u Hrvatskoj. Postoji sličan primjer u Kumrovcu, ali ondje se više radi o muzejskom, izložbenom modelu, dok je ovo model koji funkcionira. Selo je stalno otvoreno za posjetitelje, ali ako želite uživati u ponudi naših udruženih seoskih domaćinstava, morate se prethodno najaviti telefonom, e-mailom ili preko agencije – ističe dr. Antun Tucić, predsjednik udruge Eko-etno selo Stara Kapela i vlasnik jednog od imanja.

Vođeni ljubavlju prema zavičaju i mjestu gdje su rođeni njihovi djedovi i pradjedovi, mještani su svoje selo odlučili predstaviti na drukčijoj, specifičnoj osnovi, poštujući tradicionalnu slavonsku arhitekturu, kulturne vrijednosti i običaje. Posjetitelji ondje mogu razgledati zanimljivu etnološku zbirku s više od 400 eksponata, koračati sokakom starih zanata te uživati u prezentaciji paljenja i gašenja kreča. Oni koji žele mogu upisati tečaj tkanja u tkalačkoj radionici, šetati pčelarskom stazom, natjecati se u starim igrama, jahati na poniju, biciklirati...

– U naše selo dolaze turisti iz svih krajeva svijeta, od Australije do Norveške. Posljednjih godina često nas posjećuju Francuzi, Englezi i gradišćanski Hrvati, a iz Hrvatske i učeničke ekskurzije. Godišnje kroz selo prođe između pet i šest tisuća turista – dodaje Tucić.

Izgrađeno je 20 km pješačko-biciklističkih staza po okolnim brežuljcima s uređenim odmorištima sa stolovima i klupama te replikama starih čardaka koji služe kao vidikovci i koji sjećaju na slavnu graničarsku prošlost kada je mjesto bilo dio vojne granice prema Osmanskom Carstvu. Na stazi se nalaze bogati poučni sadržaji, koji uključuju označenih oko 120 biljnih vrsta, na hrvatskom i latinskom jeziku.

Ribolov, vožnja Savom...

– Do prije nekoliko godina selo je bilo zaspalo u vremenu, a sad je postalo jedinstvena turistička destinacija na području Slavonije, vraćena u život kroz projekt Eko-etno sela. Prikupljena je bogata etnološka građa – ističe Ružica Vidaković, direktorica županijske Turističke zajednice.

Osim Stare Kapele, u Brodsko-posavskoj županiji još je niz objekata i imanja koja zaslužuju pozornost zaljubljenika u eko-etno turizam. Imanje Matin i Anin Stan u Gornjim Crnogorcima kod Starog Petrova Sela prostire se na 25.000 četvornih metara. Uz kuću uređenu u tradicionalnom stilu za smještaj gostiju, nalaze se i ambari, podrumi, kušaonice, staje za životinje, terase, otvorena ognjišta za pripremanje hrane, ribnjak pun šarana, stado jelena lopatara, slavonski posavski konji, podolska goveda, crne slavonske svinje. Ovdje ne znaju za žurbu današnjeg svijeta.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL (ilustracija)

Tu je i prvi brodski eko-etno salaš Savus u Bukovlju, samo pet kilometara udaljen od istoimenog hotela u središtu Slavonskog Broda. Proteže se kroz desetak hektara šume i livada s pogledom na panoramu grada. Domaći slavonski specijaliteti rađeni po tradicionalnim receptima služe se u tradicionalnoj slavonskoj kući.

U gastronomskoj ponudi prvog turističkog obiteljskog gospodarstva Kereković u Živikama domaća su jela koja se pripremaju od namirnica proizvedenih u Živikama i Pričcu. Gospodarstvo ima osam lipicanaca pa nudi vožnju u kolima ili fijakeru, a za jahače uživanje u jahanju. Ribiči će okušati sreću na privatnom ribnjaku, a poklonike vode oduševit će lađa “Graničar” kojom mogu zaploviti Savom.

U Oprisavcima, 20-ak km istočno od Slavonskog Broda, smješten je ugostiteljski kompleks “Kuća dida Tunje”, stara slavonska kuća sa štagljem obnovljena u tradicionalnom stilu i prilagođena za noćenje gostiju. U susjednom Garčinu nalazi se pak jedinstven sportsko-ugostiteljski kompleks Ranč Ramarin s dvadesetak konja. Ranč ima ograđeni prostor za školu jahanja i treninge, veliki ograđeni prostor za slobodno kretanje te stazu za utakmice u preponskom jahanju.

I za kraj – nešto posve drugo. Ljubitelji životinja na svoje će doći u zoološkom vrtu obitelji Milec u brodskom prigradskom naselju Ruščici. Ondje mogu vidjeti sedamdesetak vrsta ptica i životinja, među kojima i medvjeda, orla, majmuna i broje druge pripadnike čudesnog životinjskog svijeta. Goste očekuje boravak u izuzetno efektno uređenom okolišu s posebno osmišljenim nastambama za životinje i ptice.

>> Park prirode Papuk

Eko-etno selo Stara Kapela
1/9

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije