Predsjednik Mesić posljednjih je dana bio aktivan u konzultacijama i davanju mandata premijeru Račanu, razgovoru s predstavnicima Alkarskog društva Sinj i summitu u Sarajevu na kojem su predsjednici Mesić, Koštunica i Predsjedništvo BiH potpisali zajedničku izjavu o bezrezervnoj podršci izgradnji suverene i demokratske BiH na temeljima Daytonskog sporazuma. Sva su tri događaja dovoljno zanimljiva da se o njima s predsjednikom Mesićem i detaljnije razgovara.
Summit u Sarajevu jugoslavenski je predsjednik Koštunica ocijenio povijesnim. Kakva je vaša ocjena?
- Summit se ubraja u povijesne događaje jer je riječ o prvom sastanku takve vrste, a takvi se uvijek pamte. Iza nas je brutalan rat i mnoge žrtve, ali ne možemo poreći da imamo kompatibilne privrede i zajedničke ambicije da uđemo u EU. Neki su više učinili u tom smjeru, neki manje, ali moramo regulirati odnose sa svojim susjedima, pa je prvi korak u tom smjeru povijesni jer pomaže da se uoče i detektiraju otvorena pitanja i uklanjaju barijere koje postoje.
Profesionalni prigovarači
Kako to da ministar vanjskih poslova Picula nije bio na tom susretu? Stječe se dojam da se ponovno u hrvatskoj vode dvije različite vanjske politike, da predsjednik podržava ukidanje viza, a Vlada ne?
- U konzultacijama za pripreme trojnog sastanka razgovaralo se o sudjelovanju ministara vanjskih poslova, ali s obzirom na to da u sastavu delegacija SR Jugoslavije i BiH nije bilo ministara vanjskih poslova, onda nije bilo potrebe ni da u našoj bude ministar vanjskih poslova. Kako je u konzultacijama sve vrijeme sudjelovao Josip Vrbošić, veleposlanik RH u BiH, podrazumijeva se da je na taj način bilo konzultirano i Ministarstvo vanjskih poslova s kojim je veleposlanik po prirodi svoga posla u dnevnom kontaktu.
Poseban je problem, čini se, vizni režim, odnosno liberalizacija viznog režima ili ukidanje viza između tih država. U izjavi koju je predsjednik potpisao govori se o bezviznom režimu, a navodno je hrvatska vlada nesklona tome rješenju?
- U tekstu je riječ o podupiranju te ideje, a jasno je da će ona biti realizirana kada se države dogovore. Ne treba se plašiti ilegalnih ulazaka u Hrvatsku ako se liberaliziraju vize. To može biti isprika, ali nije opravdanje. Ilegalni ulasci ulasci su bez ikakvih putovnica i viza, ilegalci ne dolaze po papire i to samo znači da treba pojačati kontrolu ulaska u zemlje na onim punktovima gdje se sumnja u ilegalne ulaske. Ne slažem se s onima koji tvrde da će liberalizacija viznog režima omogućiti zločincima da dođu. Pa neka dođu da im se ovdje sudi. Za zločine se mora odgovarati i liberalniji vizni režim nikoga ne amnestira od toga. No, onaj tko je kriv sigurno neće doći. Treba omogućiti protok ljudi i robe, omogućiti da ljudi dođu i urede svoje imovinske odnose. To se ne smije otežavati i uređenje tih odnosa jedan je od dokaza da funkcioniraju pravne države na ovom području.
Kako procjenjujete položaj Hrvata u BiH?
- Hrvati su konstitutivan narod u samo dvije države na svijetu: u Hrvatskoj i u BiH, i iz svog formalnopravnog položaja mogu ishoditi sve ono što im u demokratskim zemljama pripada. Dobro je da se više ne govori o hrvatskom prostoru u BiH, kako je to govorio HDZ, jer sada Hrvati imaju mogućnost da, žele li još pojačati svoj utjecaj i popraviti položaj, glasaju za ljude koji će zastupati njihove interese kao građana i kao pripadnika konstitutivnog naroda. Dakle, neka izađu na izbore i u Federaciji i u Republici Srpskoj.
Nova vlada vrlo skoro
Prošlog ste tjedna završili konzultacije sa stranačkim čelnicima i dali mandat premijeru Račanu koji sada sastavlja novu vladu. Kako su protekle konzultacije?
- Najveći dio stručne i političke javnosti shvatio je o čemu je riječ, da je to mehanizam kojim se može riješiti kriza u kojoj se Vlada našla. Ali, bilo je i profesionalnih prigovarača koji će svemu prigovoriti jer ne mogu a da u meni ne traže krivca. Tako je i moja ustavna pozicija nekim zasmetala pa su rekli da to nije potrebno. No, bilo je potrebno sada, a bit će i ubuduće, jer je predsjednik države u ovakvoj situaciji potreban kao čvrsta točka sustava, što se i pokazalo. Mandat sam dao na temelju izbornih rezultata pobjedničke koalicije i premda neki tvrde da Vlada nema legitimitet, mandat sam dao u trenutku kada je HSLS bio u koaliciji - niti je bio iz nje izašao niti je bio izbačen. Usto sam obavio i konzultacije sa svim predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Osim s HKDU-om, kako je rekao predsjednike te stranke Anto Kovačević.
- HKDU je u istom klubu zastupnika s HSP-om i ja doista ne znam zašto je predsjednik toga kluba na konzultacije doveo još jednog svog člana umjesto predsjednika HKDU-a.
Prema nekim analitičarima, ovo je samo nastavak agonije jer Vlada nema baš puno šanse s ovako povećanom koalicijom, a smanjenim brojem ruku u parlamentu. Vjerujete li da će Vlada opstati od kraja mandata?
- Ako se ne bude bavila sama sobom, ima dovoljno kapaciteta i mogućnosti da uoči probleme i rješava ih. Ako bude prihvatila logiku vlada u razvijenim demokracijama, onda ima šanse. Vlada treba ponuditi program, taj program usvaja Sabor i Vlada po tome radi. Ako je tako, onda vlada preuzima svoje odgovornosti. No, ako Vlada čim se pojavi otvoreno pitanje traži mišljenje predsjednika stranaka, odnosno ljudi koji nemaju odgovornost te vrste, onda se sve razvodnjava i prolongira rješavanje problema. Vjerujem da i mandatar i članovi Vlade shvaćaju da su na njima i ovlasti i odgovornost, pa oni moraju tražiti i rješenje.
Koliko trpi Hrvatska zbog ove situacije?
- Premijer nema tako puno problema kao što neki misle. On zna tko su i kakvi ljudi s kojima je radio, ministri i zamjenici ministara, a tamo gdje su mjesta ispražnjena ili gdje nema dovoljno kompetencije, treba ih popuniti. Koliko sam ja informiran, to se radi i taj će posao biti vrlo brzo završen.
Radoš mora riješiti probleme u MORH-u
Jeste li imali nekih svojih kadrovskih želja u novoj vladi?
- Niti sam o tome razgovarao, niti imam svoje favorite, ali ja dajem mišljenje na izbor ministra obrane.
Ministar Radoš je rekao da ste protiv njega kao ministra obrane u novoj vladi.
- Ne, ja samo tražim da se problemi u MORH-u rješavaju, da se ne plaćaju oni koji ne dolaze na posao, da se riješe oni koji su mjesecima na raspolaganju, a nisu našli mjesto u vojsci, da se vojna policija što prije prebaci u Glavni stožer, da se radi na reorganizaciji u skladu s dogovorenim. To ministar mora provesti.
Je li moguće da ne potvrdite ministra Radoša ako ga Račan predloži?
- Moja će potvrda ovisiti samo o tome koliko ću garancija dobiti da će svi ti poslovi biti obavljeni.
Proteklih su dana dva političara ponovno skrenula pozornost javnosti. Dražen Budiša je izlaskom iz Vlade doveo u pitanje stabilnost svoje stranke, HSLS-a, a Ivić Pašalić je izbačen iz HDZ-a?
- Žao mi je da je došlo do lomova u HSLS-u, jer Hrvatskoj treba moćna liberalna ideja i pitanje je pomaže li joj to što postoje sada dvije, a u budućnosti možda i tri stranke takvog programa. Na ta će pitanja odgovoriti vodstvo HSLS-a, ali ako su se članovi stranke na jednom pitanju rastali, ne znači da na pravcima liberalizma ne mogu surađivati. Mislim da mogu, a vrijeme će pokazati kojim će se smjerom kretati hrvatski liberali.
A Pašalić?
- Ranjenike štiti Ženevska konvencija o ranjenicima, a Pašalić je trenutno smrtno politički ranjen. Političkim snajperima rafalnom su ga paljbom gađali Šeks, Glavaš i Sanader. Svojedobno sam mu rekao da bi bilo dobro da se posveti medicini, a on je rekao da ja vrijeđam medicinu. Možda je bio u pravu.
Bili ste na mnogim putovanjima koja su osporavana. Sada ste pozvali i libijskog predsjednika Gaddafija?
- Hrvatska je zbog bošnjačko-hrvatskog rata izgubila mnoga tržišta na kojima je prije bila prisutna. Libija je jedno takvo tržište, a to je ujedno zemlja koja je mnogo učinila da bi se uskladila sa zahtjevima međunarodne zajednice. Gaddafijev sin uručio mi je usmeni poziv da posjetim Libiju i ja sam rekao da bih rado predsjednika Libije vidio u Hrvatskoj. Kada će do toga doći, ne znam.
Spremate li se u Beograd?
- Susret u Sarajevu pripremljen je za summita u Zagrebu, a sada smo se u Sarajevu dogovorili vidjeti kako će napredovati realizacija onoga o čemu smo razgovarali. Bude li sve u redu, sljedeći bi susret trebao biti u Beogradu, a potom opet u listopadu u Zagrebu, na skupu o antiterorističkoj koaliciji.
Razgovarala Jasmina Popović
