Imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj nadomak je stotinu milijardi kuna, odnosno vrijednost privatne štednje građana čini oko 27 posto hrvatskog BDP-a te će i dalje rasti jer se početak većih isplata očekuje tek za nekoliko godina. Hrvatska po visini privatne mirovinske štednje prednjači među tranzicijskim državama, no svejedno je šef Hanfe Ante Žigman pozvao građane da počnu znatnije štedjeti i u trećem stupu ako žele osigurati dostojanstvenu starost.
Stižu izazovi
– Nije realno danas očekivati od prvog, pa i od drugog stupa da potpuno ispune očekivanja da ćete u starosti imati pristojnu mirovinu. Treba štedjeti i u trećem stupu – poručio je prvi čovjek Hanfe, koja je glavni državni regulator financijskog sustava. Hanfa smatra da će se cijeli financijski sektor u idućem razdoblju nalaziti pred određenim “izazovima”, što je termin kojim se koriste financijaši kad očekuju pogoršanje uvjeta poslovanja. Ono bi moglo doći s usporavanjem globalnog gospodarstva i rasta kamatnih stopa, a pritisak na mirovinske sustave stvaraju i nepovoljna demografska kretanja. Žigman podsjeća da su naše mirovine 40 posto posljednje plaće, za razliku od europskog prosjeka gdje radnik, kad ode u mirovinu, primi 60 posto svoje posljednje plaće. Hanfa je pripremila simulaciju koja pokazuje da se s 14 kuna dnevne uplate u treći stup (5000 kuna godišnje 30 godina), što je vrijednost jedne kave u skupljem kafiću ili soka, mirovina može dodatno povećati za 840 kuna.
U 2018. prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova u kategoriji A iznosio je 0,84 posto, u kategoriji B 1,02 posto, a u kategoriji C 2,94 posto, što je niže nego što je bilo posljednjih godina. Jedan fond imao je i blago negativne prinose, odnosno gubitak na uložena sredstva. Od njihova osnutka mirovinski su fondovi zaradili oko 30 milijardi kuna, a većina tog novca došla je iz ulaganja u državne obveznice.
Unatoč povremenim korekcijama uobičajenima za tržište kapitala, obvezni mirovinski fondovi ostvaruju pozitivne prinose svojim strategijama ulaganja, navodi Hanfa, koja objašnjava da je prema novim zakonskim odredbama kategoriji A dopušteno više novca usmjeravati u dionice i ona je namijenjena mlađima. Od ove godine svi novozaposleni deset će godina biti usmjereni u kategoriju A, veći dio radnog vijeka rezerviran je za najmasovniju kategoriju B, a tek pet godina prije uvjeta za mirovinu osiguranici će se seliti u najsigurniju kategoriju C, koja glavninu novca usmjerava u državne obveznice.
Fondovi od ove godine mogu ulagati i u startupove, odnosno razne početničke platforme, no u Hanfi kažu da još pripremaju prateće dokumente koji će omogućiti takva ulaganja. Samo jedan posto novozaposlenih radnika samostalno bira fond u kojemu će štedjeti i Hanfa to pokušava promijeniti boljom edukacijom građana. Tomislav Ridzak, član uprave Hanfe, kaže da mirovinski fondovi sve više ulažu u dionice, gdje od domaćih tvrtki prednjače Hrvatski telekom, Ina, Podravka, Atlantic grupa, Končar i Adris, no među deset najvećih investicija nalaze se i dvije slovenske tvrtke: Krka i Nova Ljubljanska banka (NLB).
Oko 87 posto imovine mirovinskih fondova usmjerene u dionice uloženo je u hrvatske tvrtke, a 13 posto, i to većinom preko fondova, u inozemne dionice. Prosječna vrijednost na računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda iznosi oko 51.000 kuna, a procjenjuje se da osobe koje u drugom stupu štede od 2002. imaju na računu oko 140.000 kuna. Dosad su mirovinski fondovi za osiguranike koji su ih napustili isplatili 5,2 milijarde štednje i taj je novac uglavnom završio u državnom proračunu. Tek manji broj osiguranika prima mirovine iz drugog stupa, a većina ih se vratila u prvi.
Treći stup
Imovina trećeg stupa, odnosno otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, trenutačno iznosi 4,3 milijarde kuna, a zatvorenih 930 milijuna kuna, s nešto više od 305 tisuća članova. Ako poslodavac odluči radniku uplaćivati u treći mirovinski stup, ima poreznu olakšicu do 6000 kuna godišnje. Državni HZMO najavio je osnivanje društva za isplatu mirovina 2. i 3. stupa, ali još nije formalno zatražio dopuštenje za rad jer se kadrovski ekipira i prikuplja potrebne uvjete.
Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
Samo treba skinut ove štetočine sa grbače i uredit ovu bogatu zemlju na poštenim temeljima i bit će dovoljno svega. Naš najveći teret je kriminalni, pohlepan i uhljebnički kadar koji su do sada vladajuće stranke natovarili na naša leđa.