Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić kazala je jučer da su koalicijski partneri pronašli rješenje za smanjenje fiskalnog deficita koje “neće podrazumijevati povećanje poreza”. Budući da se nije željela izjašnjavati o sudbini drugog mirovinskog stupa, čini se da su uplate za drugi stup teške 5 milijardi kuna godišnje dio tog rješenja.
Nove smjernice
– Dopustite da to dogovorimo do kraja i da se postavi taj model – kazala je Vesna Pusić. Odluka bi trebala biti donesena u srijedu na užem kabinetu Vlade, a već u četvrtak bi se pred ministrima našle izmijenjene smjernice Vladine politike za 2014. – 2016. kao prethodnica rebalansa.
Odluka ne bi podrazumijevala ni privremenu odgodu uplate u drugi stup ni smanjenje stope doprinosa nego prebacivanje pojedinih kategorija zaposlenih iz drugog u prvi stup, kao što su radnici s beneficiranim radnim stažem – njih 82.000 – ili zaposleni koji su u početku mirovinske reforme izabrali članstvo u drugom stupu iako su bili stariji od 40 godina i nisu to morali. Kasnije se ispostavilo da se njima više isplati biti u prvom stupu jer im to omogućuje povoljnije mirovine.
Točan broj radnika koji će se prebaciti u prvi stup kao i iznos njihovih uplata još se računa. Ako bi prebacili svih 130.000 ljudi koji su bili stariji od 40 i ušli su u drugi stup, u proračun bi sjelo oko pet milijardi kuna. I sada se prvi dobrovoljci koji su otišli u mirovinu vraćaju u prvi stup, ali novac se prosljeđuje na račun HZMO-a tek u trenutku odlaska u mirovinu.
– Svakoj je zemlji u interesu, pa tako i nama, da se smanjenje deficita ne provodi tako da se uvode novi porezi, nego da se otvori prostor na kojemu je moguće i ostvariti prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke, preživljavati s tvrtkama koje su sada granične – kazala je Vesna Pusić i obećala da se neće dodatno opterećivati ni gospodarstvo ni građane. Takvo što ipak nije moguće ako se preko noći mora naći tri do četiri milijarde kuna dodatnih prihoda, koji bi se rebalansom proračuna povećali s prvotno planiranih 113 na 116 milijardi kuna. Rashodi bi ostali u dosadašnjim granicama od 130,5 milijardi kuna, no to ne znači da neće biti gubitnika među postojećim korisnicima jer se među njima traži 3,4 milijarde kuna za pokriće novih dugova u zdravstvu.
Vatrogasna mjera
Uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju, osnivanje privatnih mirovinskih fondova jedini je projekt o kojem je stvoren konsenzus među političkim strankama. Osmislila ga je HDZ-ova vlada na poticaj Svjetske banke, a proveo Račan. Dosad se u četiri mirovinska fonda skupilo oko 58 milijardi kuna, iz kojih će se isplaćivati buduće mirovine. Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, jedini je koalicijski partner koji otvoreno govori da treba ukinuti drugi stup i novac prebaciti u prvi.
– Zamrzavanje uplata u drugi stup nužna je vatrogasna mjera, ali neovisno o tome, mi moramo sjesti za stol i bez emocija početi razgovarati o svrsishodnosti drugog stupa – kaže Hrelja i tvrdi da se taj sustav isplati samo četvrtini zaposlenih s visokim plaćama, dok će ostali biti na gubitku.
SDP-ovi dužnosnici kažu da još treba razgovarati o svemu, a iz razgovora s visokim Vladinim dužnosnikom proizlazi da bi u toj stranci najlakše digli ruku za uvođenje poreza na štednju.
Uplaćeni novac u 2. stupu je privatna imovina osiguranika na čije je ime uplaćena. Posezanje za onim što je uplaćeno bila bi otimačina od strane države. Možda osiguranici kojima je garantiran beneficirani radni staž bi trebali svih 20% doprinosa uplaćivatićivati u 1. stup. Tko dobrovoljno odustaje od 2. stupa novac u njemu bi odmah trebao prijeći u 1. stup.