Tri dana, 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, više od 1400 ranjenih te 174 vojnika i redarstvenika koji su položili živote za slobodnu Hrvatsku - bilanca je vojno-redarstvene operacije Oluja u kojoj je Hrvatska vojska od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, oslobodila Knin, tada glavni grad samoproglašene paradržave Republike srpske krajine, ali i Gračac, Obrovac, Korenicu, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Dubicu i brojna druga područja te vratila ukupno jednu petinu teritorija u sastav Republike Hrvatske, a RSK je spala na dijelove istočne Slavonije, uz granicu sa Srbijom.
Tako je prije 28 godina završio rat u Hrvatskoj, u kojem su vojne snage RSK, uz financijsku pomoć i logistiku iz Beograda napali hrvatski narod, porušili gradove i sela te protjerali iz njih nesrpsko stanovništvo. Brojkama treba dodati i oko 150 tisuća građana koji su nakon rata napustili područja sukoba.
Milanović: Samo u Hrvatsku se ljudi vraćaju! Ne bi bilo Daytona bez Oluje
- Ali ljudi se vraćaju! U kraljevski grad Kinin hrvatska je vojska ušla kada u njemu više nije bilo nikoga. Danas u ovom gradu ima pripadnika srpske nacionalnosti. A zašto su ovdje? Zašto što im valja, jer je Hrvatska njihova domovina. I to vidimo samo u Hrvatskoj, to je iznimka i nešto posebno. Nitko se drugdje ne vraća i to je rezultat rada svih naših vlada, ali raspoloženja i duha koji ovdje vladaju - kazao je predsjednik Republike Zoran Milanović u govoru tijekom svečanosti obilježavanja Oluje i Dana hrvatskih branitelja, koja se ove godine zbog nevremena umjesto na stadionu NK Dinara održala pod šatorom na Trgu ispred Spomenika Oluji.
Unatoč pljusku šator je bio pun, stigli su najviši državni dužnosnici i predstavnici županija i gradova, predstavnici obitelji nestalih i poginulih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, ratni zapovjednici i predstavnici udruga iz Domovinskog rata, ali i sve manje branitelja koji na dan pobjede pohode Knin. Proslava Dana pobjede posljednjih godina svedena je na političku ekshibiciju i nekoliko interesnih tabora, pa su unisoni stavovi predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića izrečeni s pozornice došli su kao dodatno osvježenje uz prolom oblaka nad Kninom. Ujedinile su ih provokacije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i šefa RS-a Milorada Dodika poslane iz Prijedora, mjesta najvećeg masakra nesrpskog stanovništva na ovim prostorima, nakon genocida u Srebrenici. Prijedor je prihvatio srpske izbjeglice nakon Oluje, ali većina njih nije se tamo zadržala pa su na proslavu u Prijedor stigli Srbi iz drugih krajeva, njih nekoliko tisuća, kako bi obilježili Dan sjećanja na progon Srba iz Hrvatske 1995. u vojnoj akciji „Oluja“.
VIDEO Državni vrh na obilježavanju 28. obljetnice VRO Oluja
- Oluja je bila oslobodilačka akcija, temelj hrvatske slobode i države. Hrvatska nikada nikome neće dopustiti da ide na Oluju i hrvatske branitelje, na hrvatske vojnike i policajce. Nećemo prihvatiti optužnice koje dolaze od tužiteljstva u Beogradu, od Srbije koja pretendira biti i regionalni tužitelj i sudac. To je posebno važno za one koji su Hrvatskoj osigurali slobodu - kazao je Plenković te naglasio kako je 1995. godina bila vjerojatno najvažnija u suvremenoj povijesti Hrvatske.
- Nije lijepo da takve poruke dolaze iz mjesta gdje je pobijeno tisuće muslimana. Godinama ponavljamo s ovog mjesta istu stvar, radimo to da bismo ustvrdili istinu. A istina je voda duboka i treba biti izrečena u cjelini. Hrvatska je pobjeda omogućila Dayton, ne bi se dogodilo da tadašnji neprijatelj nije poražen. Kažem tadašnji, vjerujući da to više nije tako i da nikada neće biti. Hrvatska je ratovala lukavo, a dok se pripremala za kraj rata, naši saveznici pisali su planove o tome da bude uređena po planu Z4. To bi bilo jako loše rješenje i nije prihvaćeno samo zato jer tadašnji protivnik nije pristao, na vlastitu katastrofu i štetu - poručio je Milanović na kraju govora koji je, pak, započeo u opuštenom tonu i izvan protokola, čestitajući Gordanu Jandrokoviću na “borbi protiv zakona fizike", s obzirom da je predsjednik Sabora svoj govor odradio urlajući iz petnih žila zbog problema s razglasom te je dobio ovacije iz šatora.
VEZANI ČLANCI:
Poruke iz Prijedora osudili su mnogi političari i branitelji s kojima smo u Kninu razgovarali, ne koristeći se provokacijama, već činjenicama i porukama tolerancije. Šibensko-kninski župan i bivši gradonačelnik Knina Marko Jelić kazao je da se radi o politiziranju, a to je uvijek neprihvatljivo kada se govori i odaje počast žrtvama, dok je Damir Vanđelić, bivši predsjednik Fonda za obnovu i Nadzornog odbora Ine, hrvatski branitelj i zarobljenik zloglasnog logora u Glini, uz kratku zahvalu svim branitelja koji su sudjelovali u Oluji, za Večernji list kazao "kako je siguran da će sve to na ovim prostorima ponoviti, pitanje je samo kada".
U Kninu tijekom dana nisu zabilježeni incidenti ni iščašena ponašanja, nije bilo neprimjerenih povika i iživljavanja, ali policija je imala intervenciju na prilazu u grad, gdje su uhićeni pukovnik Marko Skejo i veterani 9. bojne HOS-a. Šibensko-kninska policija izvijestila je da su Skejo i suborci htjeli do Knina zatvorenom cestom, umjesto zaobilaznim putem preko Biskupije koji je ranije najavljen u sklopu organizacije te su blokirali cestu.
Skandal koji su izazvali i koji je bio nepotreban i besmislen - jer preko Biskupije su se bez problema doveli i drugi uzvanici, posjetitelji te novinari - rezultirao je jednako nepotrebnim bijesom dijela branitelja i članova HOS-a koji su stigli u Knin. Miro Bulj bio je među prvima koji je osudio čin policije.
- To je katastrofa. Dok Plenkovićevo-Pupovčeva koalicija dopušta Miloradu da pljuje po Oluji, naše branitelje se tjera iz Knina. Guzonje iz prvih redova svojim ponašanjem vrijeđaju kosti koje su ovdje ostale za hrvatsku slobodu - poručio je Bulj.
GALERIJA Obilježavanje 28. obljetnice VRO Oluja
Problem je sto Beograd nije oslobođen od nacizma kao Berlin '45.