Osim načelne želje za jačanjem domova zdravlja, u do sada prezentiranim novostima novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti nema ni jednog elementa plana za revitalizaciju obiteljske medicine, ni u kadrovskom ni u organizacijskom smislu. Obiteljski doktori drže to neprihvatljivim prepuštanjem primarne zdravstvene zaštite daljnjem urušavanju.
Bez pozitivnih pomaka
– Radna skupina za izradu nacrta Zakona imala je tri online sastanka na kojima smo prošli kroz pedesetak od valjda tristotinjak članaka i više se nije sastala od prosinca. Na predstavljanju plana reformi nije rečeno ništa što bi na bilo koji način ukazivalo na pozitivne pomake u obiteljskoj medicini, naprotiv. Nameću se dodatna opterećenja poput sudjelovanja u dežurstvu u hitnoj i objedinjenim hitnim bolničkim prijmima. Ništa stimulativno što bi mlade liječnike privuklo u primarnu – kaže dr. Nataša Ban Toskić, čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, iz koje već dugo upozoravaju kako se liječnici iz primarne osipaju. Dio odlazi u mirovinu, a mladi u ordinacije obiteljske tek zastanu u prolazu dok čekaju specijalizaciju u bolnici. Za nekoliko godina moglo bi se dogoditi da velik broj pacijenata ostane bez svog izabranog doktora.
Već sada u Hrvatskoj imamo 104 tima obiteljske medicine bez nositelja, što znači da 104 ordinacije nemaju stalnog doktora nego ih pokrivaju ostali liječnici koji se izmjenjuju na zamjenama, bilo da rade prekovremeno nakon što odrade svoju ordinaciju ili su privremeno tamo dok čekaju bolničku specijalizaciju. Prema podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, publikacije Hrvatske liječničke komore, imamo 2327 timova obiteljske medicine, ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine i oni skrbe o skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba.
Od 2223 liječnika 185 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima, upozorava KoHOM i ističe kako nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine. Čak 650 liječnika (33%) starije je od 60 godina pa je realno da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika. Prosjek dobi svih liječnika obiteljske je 53 godine, a 80% čine žene. Samo 47% su specijalisti obiteljske medicine, ostalo su diplomirani liječnici. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 liječnika u cijeloj zemlji. Od 1996. godine, kada je timova obiteljske medicine bilo 2447, broj obiteljskih liječnika pao je za čak 17%.
Istovremeno je broj bolničkih liječnika porastao sa 6000 na 9139, odnosno za čak za 50%, a prosječno su stari 43 godine. Broj liječnika hitne medicinske pomoći porastao je čak 240% pa ih je sada 850 i prosječno su stari 33 godine.
– EU preporuka je da u "obrnutoj piramidi zdravstva" jedan obiteljski liječnik "nosi" dva bolnička liječnika. U našem zdravstvu taj odnos je 1:4. Obiteljska medicina kadrovski propada, urušava se i samo tom činjenicom ne može više ispuniti ulogu koja joj pripadao – upozoravaju iz KoHOM-a. Podsjećaju i da su mnoge studije pokazale da zemlje s dobrom primarnom zdravstvenom zaštitom imaju bolje zdravstvene pokazatelje, niže troškove i veću jednakost u dostupnosti zdravstvene zaštite. Kao primjer zemlje s jakom primarnom zdravstvenom zaštitom navode Veliku Britaniju, čiji su stručnjaci šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazili kopirati naš zdravstveni sustav i dalje ga usavršavali, dok je primjer zemlje sa slabom primarnom zdravstvenom zaštitom SAD.
Reformski potezi
Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je novi prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u izradi te da će se u e-savjetovanju svima omogućiti razmjena mišljenja. Tvrdi da se velik dio zakona odnosi upravo na unapređenje sustava primarne zdravstvene zaštite kako bi se revitalizirala ulogu primarne medicine u cjelokupnom zdravstvenom sustavu.
– Osnažujemo ulogu obiteljskih liječnika spuštanjem specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na primarnu razinu što je iskorak u približavanju dodatnih usluga pacijentima pritom administrativno rasterećujući obiteljske liječnike. Jedan od prijedloga je pružanje domovima zdravlja mogućnost osnivanja punktova za administriranje koji bi im davao logistiku kako bi im se oslobodilo vrijeme za veću dostupnost pacijentima. Ovo je samo jedan u nizu reformskih poteza kojemu je cilj malim koracima učiniti velike iskorake u efikasnosti pružanja zdravstvene skrbi u primarnoj zaštiti – poručio je Beroš.
Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad i savjetnik ministra zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu docent dr. Miroslav Hanževački ističe da su dugogodišnji nagomilani problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još više naglašeni u pandemiji, ali da se sada žurno okreću traženju rješenja kako bi se pacijenti vratili obiteljskim liječnicima.
– Možda već sada možemo razmišljati o produljenja radnog vijeka liječnicima u ambulantama dok ne stasaju nove generacije liječnika koji budućnost vide u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tu su nam važne specijalizacije iz obiteljske medicine na kojima treba intenzivnije raditi – kaže dr. Hanževački.
VIDEO Poljski volonteri dočekuju djecu iz Ukrajine s plišanim igračkama
Sasvim slučajno imamo priliku pozvati, pa čak sjesti u autobuse i otići po ljude, Ukrajinci su ostali bez svojih domova, a mi im možemo pružiti novu domovinu, među njima ima i liječnika. Što Hrvatska čini po tom pitanju? Ništa. Čekamo ak koji zaluta ovamo. A Vlada RH čini sve napore da i ovo malo Hrvata potjera iz Hrvatske. Umjesto da je cijena litre benzina u Hrvatskoj 5 kuna, dakle, naspram naših plaća, oni se trude da cijena uskoro bude 15 kn, a ne 5 kn.