Riječki Fakultet zdravstvenih studija, najmlađi na Sveučilištu, jedina je samostalna sveučilišna ustanova u nas koja u preddiplomskom i diplomskom studiju školuje neliječničke kadrove u zdravstvu na studijima sestrinstva, fizioterapije, primaljstva, radiološke tehnologije i kliničkog nutricionizma.
Dani fakulteta u Rijeci
Riječ je o zdravstvenim djelatnicima, osobito visokoeduciranim medicinskim sestrama i primaljama, koji Hrvatskoj nedostaju, a po čijem broju se “mjeri” kvaliteta zdravstvenog sustava neke zemlje. Upravo o tome kako obrazovanje može pomoći u rješavanju nedostatka zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj na skorim će Danima fakulteta u Rijeci raspravljati struka u nadi da će se, kaže dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Alan Šustić, njihov glas čuti.
– Broj visokoeduciranih sestara najviši je parametar kvalitete zdravstvenog sustava zemlje uopće, a Hrvatska je u tome na samom začelju Europe, na zadnjem mjestu s Rumunjskom. Imamo manje od 10 tisuća sestara sa završenim preddiplomskim studijem, to je, primjerice, deset puta manje nego u Skandinaviji ili Danskoj i Nizozemskoj – kaže prof. dr. Šustić. U Hrvatskoj je inače oko 37 tisuća sestara prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara. U europskim zemljama, Australiji i SAD-u visokoeducirane sestre, fizioterapeuti i klinički nutricionisti preuzimaju određene kompetencije od liječnika specijalista i tako se rješava manjak liječnika koji je i naša boljka. – Po broju liječnika Hrvatska je ispod europskog prosjeka, no valja reći da je u nas manjak relativan, deficit je obiteljskih liječnika, anesteziologa, uskoro će se osjetiti i manjak ginekologa i opstetričara, a s visokoobrazovanim sestrama smo u apsolutnom manjku pa bi fakulteta kakav je naš u Hrvatskoj ovoga trenutka trebalo barem četiri – procjenjuje Šustić dodajući da je nužno na preddiplomskim, a još više diplomskim studijima razvijati neliječnički zdravstveni kadar koji bi preuzeo dio tereta liječnika.
Zakonodavne prepreke
Primjera iz kojih možemo učiti u svijetu ima pa se tako, objašnjava, aktualan deficit anesteziologa rješava anesteziološkim asistentima koji nakon preddiplomskog studija sestrinstva pohađaju diplomski program iz anesteziologije i stječu ovlasti samostalnog rada pod nadzorom specijalista anesteziologa koji tako može nadgledati više operacijskih zahvata. – U nas je prepreka u primjeni tog modela, poznatog kao “task shifting”, i zakonodavna regulativa koja onemogućava da visokoeducirani zdravstveni kadar preuzme obveze i dio odgovornosti liječnika – kaže Šustić pozivajući nadležne na promjenu zakonskog okvira koji bi nas barem u tom dijelu približio europskoj razini kvalitete zdravstvenog sustava.
>> Anesteziolozi za vikend na fuš u Maribor za 1250 eura
>> Godišnje nam dođe 50.000 ljudi, 40% nisu hitni slučajevi
Nedostaje nama na balkanu visokoobrazovanih sestara, poštenih političara i direktora, čestitih forumaša i pametnih birača.