Dan nakon što su Vlada i središnja banka pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, kao na sol na ranu stigla je rang-lista Svjetske banke po kojoj Hrvatska nazaduje u regionalnim i europskim okvirima i na utjecajnoj rang-listi “lakoće poslovanja”. U godinu dana Hrvatsku je preteklo osam država, među kojima Srbija, Bugarska, Rumunjska pa i Kosovo.
– To može biti najava njihova stvarnog sustizanja Hrvatske u dugom roku – prokomentirao je Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike.
Uz rang-listu država, na kojoj je Hrvatska pala s 43. na 51. mjesto, Svjetska banka donosi i prosječnu udaljenost svakog gospodarstva od najbolje svjetske prakse (DTF). Ukupan DTF za Hrvatsku od 71,70 prema maksimalnih 100 nije se smanjio, ali pokazalo se da se drugi mijenjaju brže. Doing business, zapravo, mjeri kvalitetu institucija i administrativnih procesa koje izvršna vlast svake od 190 analiziranih država osigurava svojim poduzetnicima. Ta je ocjena ujedno i glavni putokaz koja područja treba reformirati.
Svjetska banka pokazuje da su hrvatske institucije šeste najlošije u EU. Kompliciranije procedure i sporiju administraciju imaju samo Belgija, Cipar, Luksemburg i Malta, no Hrvatska se sigurno ne može uspoređivati s bogatim Luksemburgom i Belgijom koje si mogu dopustiti luksuz da zavlače s osnivanjem novih tvrtki ili zaštitom manjinskih vlasnika.
Među deset promatranih područja, Hrvatska najviše zaostaje u rješavanju nesolventnosti poduzeća te dostupnosti kredita, a jedino smo maheri u prekograničnoj trgovini koja posluje po međunarodnim pravilima. Češka ili Mađarska, primjerice, stečajeve okončavaju za dvije godine, u Hrvatskoj za dovršetak stečaja u prosjeku trebaju tri godine. Vjerovnici hrvatskih tvrtki u stečaju naplate trećinu potraživanja, u Mađarskoj polovinu, a Češkoj dvije trećine. Želi li doista uvesti euro za pet ili šest godina, hrvatska se Vlada mora pozabaviti administrativnim preprekama zbog kojih je svaki biznis kod nas skup.
Vlada je pokušala relativizirati pad na ljestvici objašnjenjem da analiza nije uzela u obzir učinak porezne reforme, no Svjetska banka je u priopćenju istaknula kako su registrirali da je Hrvatska ove godine snizila troškove prijenosa vlasništva smanjenjem poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Ostale su zemlje većinom radile na uknjižbi vlasništva, dobivanju kredita i zaštiti manjinskih ulagača.
Kada se prikažu važna kretanja ekonomije prema gore o tome tu i tamo netko nešto napiše, ali sada za ovaj zadnji biznis pokazatelj treba drvlje i kamenje na vladu. To je zaista zločesto kao da je to najbitnije za uvođenje eura.