Pita li se načelnike općina, Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine, odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, koji danas stupa na snagu, blagajne će se većini njih tek simbolično popuniti.
Izjednačavanjem cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta u Dardi će se, primjerice, za 6500 hektara kojima upravlja Fortenova općinski prihodi povećati za oko 2 milijuna kuna, dok će cijena najplodnijih oranica, primjerice u Kneževim Vinogradima, u nekim slučajevima pojeftiniti 100-tinjak kuna – na 922 kn/ha. Jasno je da je novi sistem obračuna državnih hektara, među ostalim, i odgovor na nedavni bunt načelnika slavonskih i baranjskih općina koji nisu htjeli pristati da Fortenova aneksom ugovora plaća iznimno niske cijene zakupa zemljišta kao što je plaćao Agrokor.
No cijene sadašnjih pojedinih koncesija na 30, 40 i 50 godina te zakupa razlikovale su se i 3-7 puta za jednako kvalitetno zemljište, pa dok dio njih tvrdi kako nova zemljišna politika i dalje nema veze s tržišnim principima kojima bi se morala voditi i država, dio OPG-a i obrta strahuje kako bi se njima cijene mogle i udvostručiti.
Svaka katastarska općina imat će, naime, vlastite cjenike. Zakup po hektaru oranice, voćnjaka, vinograda ili maslinika u Opuzenu će se revalorizirati na 1691 kunu, Kobiljači, Kominu, Pločama, Rogotinu na 1524, Motovunu 890, Brtonigli 878, Poreču za 991 kn, a u Slavoniji i Baranji između 730 i 950 kn. U Ličkoj, Karlovačkoj ili Sisačkoj županiji hektara će biti i za manje od 500 kn, ali nigdje za 200-300 kn, koliko se dosad plaćalo i u nekim puno plodnijim županijama. Događalo se i da tvrtka koja ima koncesiju na 10 ha godišnje plaća 4500 kn, a OPG u istoj općini 12.000.
Život: Privatizacija, a ne zakup
– Nije pošteno da poljoprivrednici s istog područja, u istom selu, plaćaju različite cijene zakupa. Jednako vrijedno zemljište mora imati i jednaku cijenu – i za velike i za male. Prvi put ćemo uskladiti visine zakupnine, što nije napravljeno u zadnjih 25 godina, iako je bilo propisano svim dosadašnjim zakonima o poljoprivrednom zemljištu – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Iz Udruge OPG-a Život tvrde kako poljoprivredno zemljište treba dati u privatno vlasništvo mikro i malim poljoprivrednicima, nikako tvrtkama koje imaju trgovačke lance, dok se čelnik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota slaže s jednakim cijenama za sve, “a država ima niz drugih instrumenata i mjera kojima dalje može pogodovati OPG-ima, ako su joj oni prioritet”. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) su podijeljeni. Matija Brlošić, potpredsjednik HPK, kaže kako je cijena zadnja kojom bi država trebala uvjetovati neko zemljište, pogotovo ne uredbom i ne po pitanju OPG-a koje po svaku cijenu treba zadržati u ruralnim krajevima.
Rok četiri mjeseca
– Cijena zakupa rast će svima koji su zemlju dobili na javnom natječaju po početnim cijenama, a ako se one mogu mijenjati uredbom, a ne zakonom, tko garantira da dugoročno neće biti i 5000 kn – tvrdi on, dok čelnik HPK Mladen Jakopović novi sustav drži pravednijim.
– No je li i s pravne strane jer se mijenjaju ugovori potpisani temeljem natječaja – pita on. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako će se revalorizacija zakupa provesti za sve ugovore sklopljene do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2018., ako je ugovorena zakupnina, odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu. JLS-i, odnosno Grad Zagreb, dužni su im dostaviti zahtjev za sklapanje aneksa ugovora u svrhu revalorizacije u roku od četiri mjeseca.
Kolika je sad cijena Kušćevićevih pašnjaka?