Vladin prijedlog proračuna za 2009. godinu teži 122,6 milijardi kuna,
što je 4,6 milijardi manje od prijedloga planiranog u srpnju, stoji u
Nacrtu prijedloga državnog proračuna za 2009. godinu, koji su o vikendu
primili sindikati. Tako su sada planirani proračunski rashodi tek 1,1
posto veći od ovogodišnjih i iznose 1,4 milijardu kuna.
Prvotni su prijedlozi financijskih planova proračunskih korisnika
težili 10,1 milijardi više od Vladine srpanjske fiskalne projekcije od
127,2 milijardi kuna i s deficitom od 0,5 posto, nakon koje su utvrđeni
limiti svih rashoda.
Srezana reprezentacija
Iz dopisa ministra financija upućenih ostalim ministrima, koji su
također priloženi materijalu upućenom sindikatima, vidljivo je da je
još u listopadu od njih tražio dodatne uštede, ali ne i na plaćama. No,
pokazalo se da će potrošnja u dijelu socijalnih davanja, mirovina i
zdravstva te masi plaća i materijalnih rashoda rasti 3,4 milijarde
kuna, umjesto planiranih 1,4 milijarde, pa se posegnulo i za plaćama.
Mjere racionalizacije koje su se tada trebale provesti, da bi proračun
i uz ta potrebna povećanja zadržao zadani minimalni rast od 1,1 posto,
iznjedrile su 581 i pol milijun kuna ili 7,7 posto manje subvencija no
2008. godine, 232,1 milijuna manje financijskih rashoda, desetpostotno
smanjenje kapitalnih ulaganja u odnosu na ovu godinu.
Usluge promidžbe i informiranja smanjene su pet posto, rashodi za
stručno usavršavanje zaposlenika sedam i pol posto, reprezentacija za
8,7 posto. Nadalje, osjetno su smanjeni troškovi vojne opreme, 30 posto
u odnosu na prvotni plan za 2009. godinu. Isto tako 15 posto manje od
planiranog dat će se za intelektualne usluge, dok se rashodi za usluge
tekućeg i investicijskog održavanja smanjuju devet posto u odnosu na
prvotni plan.
Borba protiv korupcije
U dijelu ostalih rashoda, za 14 posto bit će manje kapitalne donacije
neprofitnim organizacijama nego ove godine, a proračunska je zaliha
smanjena 12 posto u odnosu na prvotni plan za dolazeću kriznu godinu.
Iz tablica o nužnom rastu potrošnje proizlazi da je i uz zadržavanje
rahoda za zaposlene na ovogodišnjoj razini, za sljedeću godinu potrebno
dodatnih 593,4 milijuna tj. 2,7 posto (za 0,5 postotni rast plaća za
minuli rad, za 2,1 postotni rast plaća u obrazovanju i znanosti te za
nova prava utvrđena kolektivnim ugovorom).
Nadalje, rast materijalnih rashoda od 435 milijuna kuna proizlazi iz
programa za borbu protiv korupcije, jačanje pravosuđa i osiguranje
nacionalne sigurnosti (MUP - 32 milijuna kuna, MORH - 135,3 mil. kn.,
Ministarstvo pravosuđa - 35,7 mil. kn.). Također, rast je predviđen i
aktivnostima i projektima koji se financiraju iz pretpristupnih
programa pomoći EU, te aktivnostima i projektima vezanim uz proces
pridruživanja EU (Ministartsvo poljoprivrede – 140,8 mil. kn.,
Ministarstvo zaštite okoliša – 18 mil. kn., Ministarstvo gospodarstva –
41,2 mil. kn.).
– Vidljivo je da je kao zadnja mjera poduzeta i intervencija u rashode
za zaposlene – zaključuje u dopisu sindikatima ministar Šuker.
Sindikati: prikaz je neuvjerljiv
– Ovaj Vladin prikaz neuvjerljiv je. Puno stavki je općenito pa su nejasne. Ne može nam se predstavljati što je ušteđeno polazeći od nerealnih početnih apetita, zanimaju nas konkretne uštede od Smjernica, a proizlazi da su od njih uštedjeli samo oko dvije milijarde što je nedostatno. Osim toga, uspoređuju realni BDP s nominalnim rastom plaća, što su kruške i jabuke. Mislim da će i Vlada zbog opasnosti od deflacije prestati inzistirati na smanjenju potrošnje – kaže Vilim Ribić.
