U protekla dva desetljeća Hrvatska je imala najmanje razvoda lani, njih 4407, a sklopljeno je samo 17.306 brakova te se nameće pitanje koliko je tome pridonio lanjski štrajk sudaca, koji je "blokirao" razvode na gotovo dva mjeseca, a koliko je pad broja razvoda kao i brakova posljedica starenja stanovništva i iseljavanja mladih u minulom desetljeću. Iako su Dalmatinci manje skloni razvodima od građana na sjeveru zemlje, ipak iznenađuje podatak da je u 2023. u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji bilo tek 25 razvoda na 376 sklopljenih brakova, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Ta je županija rekorder s najmanje razvoda, dok su vodeće po broju razvoda Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija s obzirom na broj sklopljenih brakova. Zagreb lani nije bio među deset gradova s najvećim brojem razvoda s obzirom na broj sklopljenih brakova jer prednjače Varaždin, Karlovac, Vukovar, Split, Samobor, Osijek, Zadar i Velika Gorica. U Zagrebu su sklopljena 3584 braka, a razvodom je završila otprilike četvrtina (922).
Više starih, manje razvoda
Iznenađujući je i veliki pad broja razvoda u Istarskoj županiji te Puli u 2023. Inače, Hrvatska je po stopi brakova dosad bila u sredini ljestvice članica EU, a po stopi razvoda ispod prosjeka EU. Dok smo 2016. imali više od 7000 razvoda i više od 20 tisuća brakova, nakon pretpandemijske 2019. pada i broj brakova i broj razvoda. O lanjskom padu broja razvoda za čak 15,4% u odnosu na 2016. demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar" kaže:
– Prosječno trajanje razvedenih brakova u Hrvatskoj iznosi nešto više od 15 godina, a na njihov ukupan broj ponajprije utječe broj osoba u braku u zreloj dobi. Kako je broj brakova manji nego prije zbog dugotrajnog smanjenja broja rođenih te intenzivnog iseljavanja posljednjih desetak godina, može se očekivati da će tijekom vremena doći i do smanjenja broja razvedenih brakova. Osim toga, mnogi iseljeni stanovnici zahtjev za razvod braka danas pokreću u državama u kojima žive dulji niz godina. Naposljetku, ne treba zaboraviti kako prošle godine mnogi sudovi zbog pedesetodnevnog štrajka, među ostalim, nisu rješavali brakorazvodne parnice – ističe Pokos i dodaje da zato i DZS u mjesečnim izvješćima nema podatke o broju razvedenih brakova za lipanj i srpanj 2023. Kako su mnogi parovi zbog pandemije odgađali razvod braka, drži da je broj razvedenih lani u odnosu na broj sklopljenih brakova bolje promatrati u odnosu na pretpandemijsku 2019.
POVEZANI ČLANCI:
– Lani smo na 1000 sklopljenih brakova imali 254,7 razvedenih, a 2019. godine 300,4 razvedenih na 1000 sklopljenih brakova. Šibensko-kninska županija ima najmanje razvedenih brakova (25) u odnosu na broj sklopljenih (376). Tako mali broj razvoda dosta je neočekivan jer je npr. 2019. u toj županiji razveden 91 brak, a 2018. čak njih 126. No u Šibensko-kninskoj županiji živi prosječno najstarije stanovništvo na razini Hrvatske što može biti jedan od glavnih razloga manjeg broja razvedenih brakova. Kako je Primorsko-goranska županija na drugom mjestu po prosječnoj starosti stanovništva, vjerojatno je i to znatno utjecalo da se lani našla na drugom mjestu po najmanjem broju razvedenih brakova na broj sklopljenih. Znatno je teže shvatiti što se dogodilo u Istarskoj županiji, u kojoj su 2023. razvedena samo 133 braka na 1000 sklopljenih, čime se našla odmah iza prethodne dvije županije. Još 2019. Istarska županija imala je najveći broj razvedenih brakova u odnosu na broj sklopljenih, odnosno čak 385,6 razvedenih brakova na 1000 sklopljenih, dok je prosjek za Hrvatsku bio spomenutih 300,4. Ilustrativan je primjer Pule, u kojoj je lani razvedeno samo 37 brakova, dok je 2019. razvedeno 106 brakova, a 2013. čak 150 – govori Pokos.
Zagreb oko prosjeka RH
Najviše razvedenih, dodaje, u odnosu na sklopljene brakove u 2023. imale su Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, u kojima nije došlo do većih promjena u odnosu na 2019. kada su također bile pri vrhu, ali iza Istarske županije i Grada Zagreba. Neočekivano je da se u Zagrebu broj razvedenih na 1000 sklopljenih brakova lani kretao oko hrvatskog prosjeka (257,3), dok je 2019. bio znatno viši od prosjeka (375,5). Pokos drži da će podaci za ovu godinu biti bolji pokazatelj jer je moguće u Zagrebu, kao i nekim drugim gradovima, da lani zbog višetjednog štrajka u pravosuđu nisu obrađeni mnogi zahtjevi za razvod. Ili, bolje rečeno, brakorazvodne parnice na neko su vrijeme bile "stopirane".
>> FOTO Reketi, kipovi, cvijeće i natpisi: Evo kako su ukrašni grobovi poznatih pokopani na Mirogoju
Kad nema ženidbe(udaje) nema ni rastave!