U subotu će se ekipe veslača na 25. Maratonu lađa od Metkovića do Ploča boriti za Veliki prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja. Uz veliki, brončani štit težak 37 kilograma, pobjednici dobivaju i zlatne medalje, manji štit u trajno vlasništvo te novčanu nagradu.
Vodio čvrstom rukom
Za tri uzastopce osvojena prva mjesta na maratonu lađa štit se dodjeljuje u trajno vlasništvo. To je dosad pošlo za rukom tek dvjema ekipama: Kominu i Rogotinu, ljutim rivalima i vječitim favoritima, a ovogodišnje će natjecanje biti posebno uzbudljivo jer šansu za osvajanje Velikog štita kneza Domagoja u trajno vlasništvo ima Stablina, koja je 2020. godine, nakon nezapamćene završnice, dijelila pobjedničko postolje s ekipom Zagreba, a pobijedila je i prošle godine.
– Bit će vrlo uzbudljivo. Osvajanjem Velikog Domagojeva štita u trajno vlasništvo samo se najbolji mogu pohvaliti – kaže Luka Oršulić, predsjednik Udruge lađara Neretve koja je organizator Maratona lađa. Otkriva nam kako su dva dosad dodijeljena štita u trajno vlasništvo identični originalu autora Nikole Vučkovića-Nidže, a također su izliveni ou bronci i jednako teški.
Maraton lađa, koji je Ministarstvo kulture ovih dana zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro RH, održava se u spomen na neretvanske gusare, hrabre veslače koji su pod vodstvom kneza Domagoja još u 9. stoljeću u neretvanskim lađama porazili moćnu mletačku okupatorsku mornaricu. Povijesni podaci o davnom, hrabrom knezu otprije 12. stoljeća vrlo su šturi. Međutim, ostalo je zapisano kako je mletački dužd Partezipazio 866. godine sklopio s Neretljanima mir, bolje rečeno priznao poraz jer je od tada plaćao porez za prolazak mletačkog trgovačkog brodovlja Neretvom. Organizatori i idejni začetnici Maratona, osim što su oživjeli uspomene na slavnu prošlost neretvanskih gusara, spasili su od nestanka lađu, tradicionalno neretvansko plovilo, u kojem se "rađalo, ljubilo, radilo i umiralo".
Tko je zapravo bio legendarni knez Domagoj? Hrvatska enciklopedija, njezino mrežno izdanje Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, nema puno podataka o davnom vladaru.
"Domagoj (Domagous, Domogous), hrvatski knez (vladao oko 864. do 876). Ne pripada vladarskoj obitelji Trpimirovića, pa se pretpostavlja da je na prijestolje došao uz pomoć protubizantske stranke. Papinska mu je kancelarija dala naslov dux, a mletačka ga kronika uz dux oslovljava i s princeps."
Iako Domagojeva vladavina nije bila dugotrajna, ostavila je dubok trag jer je tvrdoglavi i svojeglavi knez zadavao glavobolje svim susjedima, a pogotovo Mlečanima s kojima je sklopio mir 865. i potvrdio ga davanjem talaca. Sudjelovao je 871. s hrvatskim brodovljem, zajedno s franačkim carem Ludvigom II., u zauzimanju Barija, koji su tada držali Arapi. "Čvrstom je rukom vodio unutarnju politiku. Uspješno je ratovao protiv Mlečana na moru. Učestali pohodi hrvatskih brodova protiv mletačkih prekinuli su primirje 872. godine. Mlečani su se obratili papi Ivanu VIII. za pomoć i posredovanje, pa je papa u pismu 874. pozvao Domagoja da spriječi gusarenje kako se ono ne bi provodilo pod njegovim imenom. Iste godine Domagoj je ugušio i urotu koja je, vjerojatno prema uputama iz Bizanta, skovana protiv njega. Godine 875., u doba arapskog napada na mletački Grado, Hrvati su napali gradove na zapadnoj obali Istre i poharali Umag, Novigrad, Sipar i Rovinj. Sukobi su nastavljeni i 876., a te je godine Domagoj i umro", piše na stranicama Leksikografskog zavoda o moćnom knezu koji je vladao morem sve do Istre.
Mletački ljetopisac Ivan Đakon naziva Domagoja »najgorim knezom Hrvata«. Istodobno, papa Ivan VIII. obraća mu se kao "slavnom knezu Domagoju". Povjesničari se slažu da je Domagojeva vladavina u mnogočemu bitna za Hrvatsku. "Utro je put hrvatskom odbacivanju bizantskog utjecaja, uspješno se suprotstavljao Veneciji i usmjerio Hrvatsku prema kasnijoj samostalnosti."
Ovogodišnja lađarska događanja već su započela.
Brzinske utrke, o čijim rezultatima ovise startne pozicije na Maratonu, održane su na Maloj Neretvi, od Mosta do Brane u Opuzenu. Prvo odmjeravanje snaga neretvanskih lađara nagovijestilo je bespoštednu borbu među 30 lađarskih ekipa koje će se u subotu boriti za štit kneza Domagoja i slavu neretvanskih gusara.
Pobjednički kup pripao je upravo lađarskoj ekipi Stabline, jedinoj kojoj bi pobjeda na maratonu u subotu donijela Veliki štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo, pa će imati privilegij birati najbolju startnu poziciju.
U četvrtak su svoju utrku odveslale lađarice. Ove se godine prijavilo čak 11 ženskih ekipa, što je izvrstan broj. One veslaju na 10 kilometara dugoj stazi od Metkovića do Opuzena. Na prvim Maratonima lađa, zanimljivo je, ženske su se posade natjecale rame uz rame, odnosno veslo uz veslo s muškima. I bile su jako dobre.
Najviše posada iz Bjelovar
Međutim, svi nestrpljivo očekuju da uzavre Neretva ispod Lučkog mosta u Metkoviću kad na svoj 22,500 metara dug put Neretvom krene 30 posada u jednakim neretvanskim lađama. Svaka lađa broji 10 veslača, kormilara (parićara) i bubnjara. Pravila dopuštaju da se u Opuzenu može zamijeniti najviše 6 članova posade u svakoj ekipi.
Zanimljiv je podatak da najviše posada na ovogodišnjem Maratonu lađa ne dolazi iz grada iz doline Neretve, već s kontinenta. Riječ je o Bjelovaru, koji predstavljaju čak tri muške i jedna ženska ekipa. U ovom kontinentalnom gradu neretvanske su lađe vrlo popularne, a njihovi veslači iznimno uspješni. Čak je jednom pobjednički Veliki štit kneza Domagoja prezimio u Bjelovaru.
Pokrovitelj Maratona lađa je, kao i uvijek, predsjednik Republike Hrvatske. Zoran Milanović najavio je svoj dolazak.
