Gotovo pri svakoj promjeni vlasti u Hrvatskoj ili promjeni udžbenika srpski mediji ili neko od njihovih ministarstava postave pitanje neprimjerenih i “šovinističkih” udžbenika povijesti koje koriste učenici u Hrvatskoj. Tako je bilo i ovaj put, kad su im se u središtu zanimanja našli priručnici za povijest koje je izdala “Školska knjiga”, a za koje iz srbijanskog ministarstva vanjskih poslova, njihovih medija i povjesničara stižu optužbe da veličaju ustaški pokret, a da Srbe prikazuju kao “agresore, teroriste, krivce za raspad Jugoslavije, ekstremiste” te da potenciraju tezu o “velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku”.
Radili stručnjaci
Izdavač “Školska knjiga” odgovara im da su njihove priručnike, ali i udžbenike, radili neki od najstručnijih povjesničara koji se bave Domovinskim ratom.
– Svi njihovi tekstovi pisani su najmodernijim povjesničarskim metodama i zakonitostima struke, a na povijesnim izvorima svih uključenih strana. U dijelu s povijesnim izvorima uključeni su i izvori srpske strane te u knjizi nikako ne može biti riječi o jednodimenzionalnoj interpretaciji prošlosti – kažu u “Školskoj knjizi”. Jedan od autora priručnika dr. Ante Nazor kaže da s punom odgovornošću tvrdi da su kvalifikacije iz priručnika utemeljene na činjenicama. – Poštovali smo činjenice i kronologiju događaja, a zašto oni to rade, morat će sami objasniti – kratko je prokomentirao Nazor.
Kvalitetni udžbenici
– Nisam vidio priručnik, ali s obzirom na autore, čudilo bi me da u njemu ima spornih stvari. Što se tiče udžbenika povijesti, mogu reći da su kvalitetniji nego ikad dosad i da sigurno ne uče iskrivljenu povijest – kaže povjesničar zagrebačkog Filozofskog fakulteta prof. dr. Neven Budak. Dodaje da su udžbenici pisani tako da ne osuđuju cijele narode, već samo spominju odgovorne pojedince.
– Da su Srbi bili agresori, uopće nije sporno, to je činjenica. Nije upitno ni to da su htjeli stvaranje etnički čiste države, velike Srbije, te da su okupirali dijelove Hrvatske i BiH. Nije sporno da je Srbija bila agresor, a da se Hrvatska branila – ističe Budak. Da su udžbenici povijesti kvalitetni, smatra i profesor povijesti Miljenko Hajdarović. – Poprilično su dobri, objektivni i pažljivo iznose činjenice. No, to su osjetljiva pitanja i svaka strana može neku riječ ili rečenicu protumačiti kako joj odgovara – komentira Hajdarović. Iz mjerodavnog Ministarstva obrazovanja kratko kažu da priručnik ne treba njihovo odobrenje jer nije školski materijal.
>>Burušić: Rješenja za reformu školstva daleko su od stvarnosti
>>Učit će manje godina, imena, bitaka i detalja
1986. Meorandum SANU, svi Srbi u jednoj državi, 1989. Milošević i politika "Iz tri dela spojit češ se cela" i "Niko nesme da vas bije" konačan ishod: 1. U BiH ubijeno blizu 100.000 osoba, 50.000 žena je silovano, 150.000 ratnih ratnih invalida, od 1995. poginulo/teško ranjeno od mina 7500 ljudi, porušeno 614 Džamija, porušeno 190 Katoličkih crkvi, kroz srbočetničke logore prošlo 200.000 ljudi, 1,7 miliona ljudi oboljelo od raznih psiholoških bolesti zbog rata, oko 800.000 granata ispaljeno na Sarajevo! U BiH ubijeno 3372 djeteta,, DOSUĐENI GENOCID ZA SREBRENICU, otkriveno do danas 5000 masovnih grobnica! Ratna šteta blizu 100 milijardi eura! 2. U Hrvatskoj ubijeno 16.000 osoba, 37.000 ranjenih, 2000 žena silovano, ubijeno ukupno 402 djeteta, 550.000 Hrvata je protjerano, kroz srbočetničke logore prošlo 30.000 ljudi, Od 1995 do danas stradala 691 osoba od mina, porušeno 122 Katoličke Crkve, porušeno i teško oštečeno 200.000 objekata, na Vukovar ispaljeno 1,5 miliona granata! otkriveno 156 masovnih grobnica, ratna šteta 30 milijardi eura 3. U Sloveniji je 70 ljudi ubijeno. 182 ranjena Slovenca i 146 ranjenih vojnika JNA (od kojih je bilo pola Slovenaca) Rat u Sloveniji je bio prvi rat nakon Drugog svjetskog rata u Evropi! ratna šteta 100 miliona eura 4. Na Kosovu ubijeno oko 13.500 ljudi, 860.000 ljudi protjerano, Srbi otrovali 20.000 bunara vode po Kosovu, Srbi pobacali 502 albanske djece u bunare, 20.000 žena silovano, porušeno 218 Džamija, rat na Kosovu je i kraj Miloševićeve karijere, ratna šteta oko 17 milijardi eura Ukupno nestalih preko 15.000 ljudi još.. Ubijeno i teško ranjeno 1.137 novinara, Oluja trajala 84h, toliko o srbočetnicima kad se neko naoruža. NATO zaustavio neviđenu agresiju tek 1999. sa 23000 raketa na Srbiju. Dok su srbočetnici ubijali, pljačkali i osvajali teritorije po Balkanu, po Srbiji u se devedesetih snimali humoristični filmovi i pjesme, a Pravoslavna crkva skupljala četnike i slala na Hrvatsku, BiH i Kosovo.