Otvorena pitanja

Neven Mimica: Zašto Bosni i Hercegovini dajemo otoke

'bih...neum...10.08.2012...veliki skoj u peljeskomkanalu izmedju poluotoka peljesaci poluotok klek kod neuma...bh zastava na otoku foto:zoran grizelj vecernji list'
Foto: Zoran Grizelj/VLM
1/3
Autor
Ivanka Toma
05.09.2012.
u 12:00

Ratifikacijom poručujemo Europskoj uniji da se držimo potpisanog, objašnjava Mimica

Zašto Vlada baš sada upućuje u saborsku proceduru ratifikaciju Sporazum Tuđman – Izetbegović o razgraničenju Hrvatske i BiH koji, među ostalim, predviđa davanja dva otoka BiH? Na sva otvorena pitanja odgovara Neven Mimica, potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku. Povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje rješavat će se, najavljuje, zajedno s EU.

P: Zašto Vlada baš sada šalje Saboru na ratifikaciju sporazum o razgraničenju koji su 1999. potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović?

O: Trenutak u kojemu je najavljena ratifikacija sporazuma ostavio je dojam kako je riječ o pitanju vezanom uz problem teritorijalnog diskontinuiteta Hrvatske, odnosno da se pristupa ratifikaciji zbog dogovora o koridoru iza Neuma. Takvo uvjerenje pojačava to što po sporazumu Hrvatska gubi otočiće Mali i Veli Škoj te vrh Kleka. U Vladi, međutim, to opovrgavaju. Motiv, kažu, nije trgovina s BiH, nego poruka koju šaljemo prema EU. Približava se datum ulaska Hrvatske u EU, a želimo ući s uređenim međunarodnim odnosima, posebno susjedskim. Svuda gdje smo pravno regulirali ili raščistili otvorena pitanja želimo ih zatvoriti da ih ostane što manje – kaže Mimica. Hrvatska pokazuje da poštuje sporazume i bilateralne ugovore koje su potpisali prethodnici na vlasti. – Time poručujemo da želimo da se i drugi takao ponašanju – zaključio je Mimica, ostavljajući dojam kako misli na Sloveniju koja je potpisala ugovor o pristupanju Hrvatske u EU pa se očekuje i da ga ratificira.

P: Ima li smisla ratifikacija Sporazuma Tuđman – Izetbegović ako vlasti u BiH ne učine to isto?

O: Ratifikacija govori o našoj spremnosti za poštovanje potpisanih ugovora, stav je Vlade. Ona je, dodaju, ujedno način da se konačno utvrdi granica između Hrvatske i BiH.

P: Što je s tvrdnjama da su dokumenti na kojima se Sporazum temelji u znatnom dijelu na krivotvorinama te je li Vlada to provjeravala prije nego se odlučila na ratifikaciju?

O: – Sve što se navodi u sporazumu temeljito je sagledano i postoje argumenti da se on ratificira u ovom obliku, kako u odnosu na otok Zrinjski na Uni kod Kostajnice, tako i na otoke Veli i Mali Škoj te vrh Punta Kleka – kaže Mimica, napominjući da ne sumnja u argumente koji su predsjednika Tuđmana rukovodili da stavi potpis na sporazum. Napominje da Sporazum ratificira Sabor, da se u sklopu saborske rasprave mogu iznijeti i svi argumenti protiv i, ako su jači, spriječiti ratifikaciju.

P: Može li se pitanje granice riješiti kvalificiranom saborskom većinom ili je potrebna dvotrećinska?

O: Ustav kaže da se o promjeni granice RH mora odlučiti dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika. Ovdje, objašnjava Mimica, nije posrijedi promjena granice s BiH, nego utvrđivanje granične crte. Na opasku predsjednika Ive Josipovića što znači granica u odnosu na “Badinterove granice”, Mimica kaže da Badinter nije utvrdio granice između bivših republika, nego osnove za njihovo utvrđivanje.

– Rekao je da granice bivših republika postaju granice država. No, one nisu metar po metar definirane – objasnio je.

P: Hoće li Hrvatska na kraju graditi Pelješki most ili će cestovni koridor ići kroz BiH iza Neuma, ili neće ništa od toga?

O: Vlada u ovom času nema decidiran odgovor. No, pitanje (dis)kontinuiteta teritorija RH rješavat će se kao pitanje teritorija EU. Stoga, ako će se pregovarati s BiH oko koridora, u pregovorima će biti tri strane: BiH, Hrvatska i EU. U Vladi vjeruju da će se graditi most jer postoje za to sredstva u fondovima EU, a postoji i projekt za to. Most je za EU daleko jednostavnije i jeftinije rješenje.

Komentara 176

OB
-obrisani-
16:57 05.09.2012.

Inače, ključni ljudi s hrvatske strane koji su sudjelovali u izradi Ugovora bili su tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, njegov pomoćnik i aktualni veleposlanik Hrvatske u SAD-u Joško Paro te pomoćnik savjetnika za vojna pitanja u Tuđmanovu kabinetu brigadir Željko Dobranović

SP
spartak
16:58 05.09.2012.

Odgovr na pitanje iz naslova: Zato što imamo, i imali smo, političare koji ne misle dalje od nosa to jest od svojega 4-godinšnjeg mandata.

DO
doktorica
16:57 05.09.2012.

ne damo ni cm Hrvatske!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije