Predloženom uredbom o plaćama liječnici su iznimno nezadovoljni i ne zaustavljaju svoje pripreme za štrajk. Doktorske udruge zajednički analiziraju tablice koje je Vlada prezentirala i već sljedeći tjedan dat će svoje mišljenje i prijedloge. Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić kaže da su raspodjelu novih radnih mjesta radili ljudi koji ne znaju kako zdravstvo funkcionira.
Pomoćnim radnicima najviše
– Ljudi koji imaju najveći dodatak na najteže uvjete rada sada su u drugoj kategoriji, i sama sam među njima. Za više od 50 novih užih specijalnosti koje je ministar lani propisao uopće nisu predvidjeli koeficijente. Najlošije su prošli doktori koji počinju raditi odmah nakon fakulteta, prije specijalizacije, njima je predviđeno povećanje koeficijenta od dva posto. Zar nitko ne misli da te mlade treba zadržati?! Ili da treba zadržati doktore srednje i starije generacije, koji su stup zdravstva, da ne odu u privatnike, a kojima su namijenjene mrvice?! – nabraja R. Čulinović Čaić. Prosječno povećanje u zdravstvu je 12,5%, ali to je, kaže, statistička sarma od koje meso ide primarcima, kojima ide povećanje od 20%.
VEZANI ČLANCI:
– Što i treba, mora se stimulirati primarna zdravstvena zaštita koja je devastirana, kako bi se oporavila. Ali to ne znači da se treba ignorirati druge – ističe i dodaje: – Radije bismo liječili nego štrajkali, ali ako vidimo da nas se i dalje ne uvažava, pokrenut ćemo i štrajk jer ovim ne možemo ni blizu biti zadovoljni!. U zdravstvu i socijali najzadovoljniji povećanjem plaća mogu biti oni s najnižim primanjima, pomoćni radnici – spremačice, radnici u praonicama, pomoćni radnici u kuhinji i sl. – jer oni će u travnju primiti oko 25% veću plaću od one koju su primili u prosincu 2023., odnosno, oko 1100 eura bruto, oni s većim stažem i nešto više. Samo 5% veći koeficijent od njihova dobit će radnici na održavanju sa srednjom stručnom spremom i oni su zbog tako male razlike nezadovoljni.
GALERIJA Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj
Nešto bolje prošli su radnici na održavanju (aparata za dijalizu, vodoinstalateri, elektrotehničari, električari) kojima koeficijent ide 10% više, na 1,30, a još malo bolje informatičari (SSS) s koeficijentom 1,50. Osim što su koeficijenti rasli, oni su sada obuhvatili i razne dodatke pa se povećanja koja nose ne mogu gledati jednoznačno. Primjerice, do sada su zdravstveni radnici SSS u intenzivnoj skrbi s koeficijentom 1,10 imali i 28% dodatka na uvjete rada i 1% na odgovornost, lani i privremeni dodatak.
S novim koeficijentima, plaće prvostupnicima sestrinstva rast će oko 7-8%, koliko i "srednjim" medicinskim sestrama, kojih je još uvijek najviše. Prvostupnici su prije imali 11% veće plaće od sestara SSS, a sada se ta razlika smanjuje na 7%, što izaziva nezadovoljstvo kod prvostupnika koji su se tri godine više školovali. Tako će plaća srednje sestre koja je u prosincu iznosila bruto 1450 eura za rad samo u prvoj smjeni i bez uračunatog staža, od travnja biti dvjestotinjak eura viša. Oko 180 eura bi u brutu rasla i plaća prvostupnika sestrinstva.
– U prezentaciji koeficijenata za magistre sestrinstva ministar je naveo povećanje od 116 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, ali tada je osnovica bila 908 eura, a ne 947, i u to vrijeme im još nije bio priznat koeficijent magistra, već su još uvijek imali koeficijent prvostupnika. Tako bi u odnosu na plaću za prosinac, magistrima sestrinstva plaća u travnju rasla oko 15 posto – kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
U četiri godine, ako je suditi po statističkim podacima, prosječni neto rast plaće za VSS učitelje koji u svome radu nisu imali napredovanja iznosi 439 eura. Razlika je to u korist plaće nastavnika u razdoblju od siječnja 2020. kada je učitelj bez napredovanja imao prosječnu neto plaću 940 eura, pa sve do najnovije uredbe Vlade, prema kojoj bi uz sve promjene prosječna neto plaća nastavnika bez napredovanja iznosila 1379,90 eura. Svega tridesetak eura više, dakle 460 eura, rasla je plaća u istom promatranom razdoblju za učitelje VSS čija prosječna neto plaća nakon uredbe iznosit 1428 eura.
Plaće u prosvjeti
U siječnju 2020. godine učitelj u statusu mentora, dakle onaj koji je napredovao, imao je prosječnu neto plaću 1120 eura. Istom tom učitelju u siječnju 2021. godine prosječna neto plaća iznosila je 1192, u istom mjesecu 2022. godine 1234 eura. Učitelju mentoru u siječnju 2023. godine prosječna neto plaća bila je 1330 eura, da bi od prvog dana studenog iste te godine prosječna neto plaća iznosila 1463 eura. Nakon ove sada Vladine uredbe prosječna neto plaća za učitelja mentora iznosi 1660 eura. Podsjetimo, sindikati su prošle godine tri puta pregovarali vezano za svoje plaće – posljednji pregovori rezultirali su rastom osnovice od 5 posto, rastom iznosa božićnice za 2023. i definiranjem iznosa uskrsnice od 100 eura.
Uzme li se u obzir razdoblje od najvećeg i najduljeg štrajka nastavnika, učitelja i profesora u Hrvatskoj koji se odvijao 2019. godine, a promatrajući stope promjene od listopada 2019. do listopada 2023. nominalni rast plaća u sustavu obrazovanja iznosio je 48,3%, a realna stopa promjene u navedenom razdoblju 19,4%. Kada se tome dodaju božićnica, regres, dar za dijete i uskrsnica, iznos je od 2019. s oko ukupno 400 eura dosegao današnjih 700 eura na godišnjoj razini za navedena davanja. Kada se promatra prosječna neto plaća učitelja izvrsnog savjetnika, dakle najviše razine napredovanja učitelja, nakon Vladine uredbe prosječna neto plaća iznosi im 1967 eura. Ako se to usporedi s prosječnom neto plaćom u studenom prošle godine, izvrsnom savjetniku prosječna neto plaća narasla je za 216 eura. U siječnju 2022. godine izvrsni savjetnik zaposlen u osnovnoj školi imao je prosječnu neto plaću u iznosu od 1468 eura.
Izvrsni savjetnik zaposlen u srednjoj školi u siječnju 2021., barem prema dostupnim podacima o prosječnoj neto plaći u sustavu obrazovanja, imao je neto plaću od 1435 eura, u studenom 2023. ona je iznosila 1825, eura, a nakon Vladine uredbe je 2071 euro. Kada je riječ o visokom obrazovanju, od 2020. do ove sada uredbe Vlade prosječna neto plaća predavača narasla je za oko 450 eura, dok je više od 500 eura razlika u navedenom razdoblju za više predavače. Redoviti profesor 2020. imao je prosječnu neto plaću u iznosu 1789 eura, u siječnju 2023. ona je iznosila 2105 eura, u studenom iste godine 2230, a nakon Vladine uredbe prosječna neto plaća redovitog profesora iznosi 2531 euro.
VIDEO Milanović: 'Od svih loših kandidata, na kraju ispliva najlošiji od svih. Čovjek koji bi trebao biti predmet istrage'
Najlakše je tražiti a najteže očito zaraditi.