„Hrvatska pripada sredozemnom kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju“, napisao je prof. dr. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u prigodnoj knjižici tiskanoj u povodu izložbe umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske. Izložba je svečano otvorena 6. lipnja, a može se razgledati do 24. srpnja 2020. godine na Fakultetu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje privlači pozornost studenata, nastavnika, zaposlenika fakulteta, ali i cjelokupne javnosti.
Dekan izražava ponos što je upravo njihovo visoko učilište svoju prvu organiziranu izložbu, od kako je postalo fakultet, posvetilo tako značajnoj kulturološkoj temi. Na svečanosti otvaranja kazao je, između ostaloga, kako tema izložbe čini okosnicu djelovanja fakulteta, a to su hrvatska i europska kultura.
Nastavimo otkrivati ljepote Lijepe naše
Za ilustraciju osobite prepletenosti kulturnih krajolika Hrvatske i Europe pozvao se na riječi iz predgovora katalogu akademika Radoslava Katičića: „Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj“. Istaknuo je nadalje kako je kultura bila najsnažnije sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine. Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga je poručio kako valja nastaviti otkrivati Lijepu našu, da bismo bolje upoznali Europu.
Izložba „Hrvatska u srcu Europe“ postavljena je prvi put prije 25 godina i to u Europskom parlamentu. O tim danima akademik Mislav Ježić, iako je proteklo četvrt stoljeća, ima svježe uspomene:
- Godine 1995. u Paneuropskoj uniji raspravljali smo kako bismo mogli predstaviti Hrvatsku u europskim tijelima i osporiti mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i „tamošnjim zaraćenim plemenima“ te kako potaknuti približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o ovoj izložbi. I dok su neki okretali glavu od ponosne i samosvjesne Hrvatske, koja se oslobađala od tereta okupacije vlastitoga teritorija, predsjednik međunarodne Paneuropske unije dr. Otto von Habsburg hrabro je stao i 16. siječnja 1996. godine svečano otvorio izložbu u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Potom je izložba putovala svijetom. Najprije je otvorena u Palači UNESCO-a u Parizu, a potom u mnogim drugim svjetskim gradovima: Beču, Kairu, Solunu, Dubrovniku, Dresdenu, Münchenu, Berlinu, Pragu, Bratislavi i Budimpešti, ponosno govori akademik Ježić, naglašavajući još jednu značajku hrvatske kulture: „Obje tradicije, slavenska i latinska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.“
Sanjali smo Europsku uniju, a sad predsjedamo njome
Jedan od brojnih posjetitelja izložbe Vanja Gavran upravo iz riječi akademika Ježića iščitava važnost ove izložbe.
- Sva kulturna baština koju imamo, a zbilja je bogata, najbolje svjedoči o važnosti i utjecajnosti Hrvatske kako cijelom povijesti tako i danas. Posebno su mi bile zanimljive činjenice koje je iznio akademik Ježić vezane za prvu postavu izložbe u Europskom parlamentu 1996. godine. Upravo je to važno sagledati iz današnje perspektive. Mi smo tada sanjali Europsku uniju, a danas njome predsjedavamo, kaže Gavran i napominje da imati izložbu ovakvog tipa 1996. godine u Strasbourgu nije bio samo kulturni nego i politički uspjeh.
Prema riječima uglednog znanstvenika i dopredsjednika HKD Napredak za Hrvatsku prof. dr. sc. Dražena Vikić-Topića izložba ima iznimno značenje i za osnaživanje samosvijesti naših ljudi o vjekovnom kulturnom identitetu i kontinuitetu hrvatskoga naroda. U istom kontekstu i HKD Napredak već više od jednoga stoljeća, točnije 118 godina, promiče hrvatsku kulturu, obrazovanje, znanost i sport, a time i hrvatski nacionalni identitet ne samo u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, već i u više od deset država Europe i svijeta, u kojima žive Hrvati i u kojima postoji interes za hrvatskom kulturom. Prvi čovjek Napretkova kulturnoga centra u Zagrebu iskazuje svoje očekivanje kako će ovu važnu izložbu, koja je imala i ima veliki kulturni, ali i politički značaj, pogledati što veći broj ljudi, te da će ju mediji adekvatno popratiti, čime će bogata hrvatska kultura dobiti još više priznanja, koja neosporno zaslužuje, ne samo kod nas već i u Europi i svijetu.
Svjesnost o sebi prvi je korak do poštovanja drugih
Tijekom otvaranja izložbe dekan Barišić istaknuo je njezinu važnost za studente i nastavnike Fakulteta hrvatskih studija, poglavito za mlade ljude naše zemlje. Gospođica Marija Barić Đurđević članica je radne skupine za studente u Savjetu mladih Vlade Republike Hrvatske i članica predsjedništva u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu. Ovako obrazlaže što za nju i njezine kolege znači njegovanje kulturne baštine naše zemlje.
- Ova izložba prva je kulturna manifestacija od kada su Hrvatski studiji dignuti na razinu fakulteta. Ona u malom prikazuje poslanje i važnost Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao institucije, a to je njegovati hrvatsko kulturno blago i identitet te ga smještati u druge civilizacijske kontekste. Iznimno mi je drago što će izložbu moći vidjeti i studenti drugih sveučilišta, jer je ona fizički podsjetnik na važnost kulturnoga naslijeđa te hrvatskoga identiteta. Mi mladi, na poseban način okruženi globalizacijom, moramo paziti i njegovati svoju prošlost, jer čovjek bez prošlosti ne može imati ni budućnost. U moru svjetskih strujanja i informacija nikada ne smijemo zaboraviti tko smo, jer je svjesnost o sebi prvi korak do poštovanja drugih te izgradnje kvalitetnoga društva, smatra gospođica Barić Đurđević.
Posjetitelji ove izložbe mogu vidjeti, između ostalih, fotografije Vučedolske golubice, Dioklecijanove palače, Eufrazijeve bazilike, Katedrale uznesenja Blažene Djevice Marije, Katedrale sv. Jakova, Crkve Marije Snježne, nacionalnoga parka Plitvička jezera, Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Dubrovnika, te mnogih drugih prirodnih i kulturnih ljepota naše zemlje. Zbog svoje važnosti izložba ne će ostati na Fakultetu hrvatskih studija nego će nastaviti putovati hrvatskim gradovima i svima ponuditi priliku osjetiti čari hrvatskoga sredozemnoga i srednjoeuropskoga kulturnoga identiteta.
prof. dr. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija
Nikada ne smijemo zaboraviti tko smo, jer je svjesnost o sebi prvi korak do poštovanja drugih te izgradnje kvalitetnoga društva.
Sadržaj omogućilo Hrvatsko kulturno društvo Napredak
