ĐURĐA ADLEŠIČ:

'Nije mi žao radnog ljeta kada vidim da projekti uspijevaju'

Đurđa Adlešić
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
1/2
13.08.2014.
u 12:00

Svi su Slavonci ponosni na Kopački rit, ali taj je dragulj prirode još uvijek zagađen minama

Odlazak iz aktivne politike bivša šefica liberala i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič posljednjih je godina zamijenila podjednako aktivnim i radom na projektima od posebnog značenja. Upravljanje Zakladom za humanitarno razminiranje “Hrvatska bez mina” obogatilo ju je, kaže, brojnim novim kontaktima, iskustvima i spoznajama, a rezultat je posve konkretan – doprinos da se posljedice rata smanje. Jedan od načina prikupljanja je i donatorsko okupljanje koje se tradicionalno održava u Umagu, za vrijeme ATP turnira uz pokroviteljstvo Ureda predsjednika RH. Prošle je godine skupljen novac za okolicu Smiljana, a ove godine najavila je novi projekt – Kopački rit.

Umag kao primjer

– On je puno je više od parka prirode, on je za Slavonce dragulj na koji su ponosni i koji je još uvijek, na žalost, dobrim dijelom zagađen minama. Potreba za razminiranjem i dalje postoji, a ATP i ove je godine s gradom Umagom domaćin u projektu koji ovdje provodimo već četvrtu godinu – rekla je upraviteljica Adlešič.

– Počeli smo u Umagu prikupljanjem sredstava za edukaciju, a nastavili razminiranjem Smiljana, točnije okolice kuće Nikole Tesle. Voljeli bismo da smo uspjeli i više – istaknula je najavivši kako će se projekt razminiranja Kopačkog rita, osim uz pomoć donatora koji su se okupili u Umagu, provesti i sredstvima EU fondova, ali i iz državnog proračuna. Projekt su poduprli i ministri zdravlja i turizma, Siniša Varga i Darko Lorencin, župani Vladimir Šišljagić i Valter Flego te gradonačelnici Umaga i Rovinja. Konkretna pomoć stiže i iz gospodarskog i bankarskog sektora koji su predstavljali Zagrebačka banka, Podravka, Ina i Allianz. Posljednje dvije godine prikupljeno je 642.000 kuna.

No, uz prikupljanje novca za razminiranje, Đurđa Adlešič sa skupinom žena osnovala je prvu socijalnu zadrugu u Bjelovaru u kojoj je okupila žene žrtve obiteljskog nasilja, a njihov projekt, izrada predmeta od komušine, postao je međukontinentalni. Zbog toga Adlešič ljeto provodi radno, a na odmor još nije stigla.

– Nije mi teško, pogotovo kad vidim kako se pred dobrim projektima otvaraju vrata. Priča o cekeru, koji je nagrađeni suvenir, proširila se do Pariza. Upravo činjenica da je posve ručni rad, od ekoloških materijala, i da ga rade žene iz ugroženih društvenih skupina, otvorio je nam je vrata te je iz direkcije pariškog sajma stigla vijest da će biti dar VIP partnerima – ponosna je Đ. Adlešič. Dodaje kako je to ujedno potvrda da se poticajna sredstva iz EU mogu povući, a zaposlene su i dvije žene.

Priča o cekeru ide dalje

– Nije to još uvijek posao od kojeg se može živjeti, no ohrabruje vijest da smo pozvani predstaviti se u Kini. Priča o predmetima od komušine ide dalje – zadovoljno će dodajući kako interesa ima i u susjednoj BiH s čijim Ministarstvom turizma planiraju suradnju, ali i sa Sveučilištem u Mostaru. Prošli je tjedan planirala nove akcije s velikom prijateljicom Dubrovnika Olgom Stoss i gradonačelnikom Bad Homburga Michaelom Korwisijem.

– Želja im je pomoći i poplavljenim krajevima Slavonije, ali i razminiranju onih dijelova Slavonije, poput Kopačkog rita, u kojima još uvijek ima mina. Naime, dogovorili smo se da će Bad Homburg prikupiti jedan euro po stanovniku kako bi se pomoglo razminiranje. Skupljena je pozamašna svota od 40-ak tisuća eura, a akcija i dalje traje.

– Iako sam na kraju mandata u Zakladi, vrlo mi je važno akciju koju smo pokrenuli s gospođom Stoss i gradonačelnikom Korwisijem te našim dubrovačkim domaćinom privesti kraju i do izbora novog upravitelja raditi na tome da se skupi što više sredstava za razminiranje – poručila je upraviteljica Zaklade Hrvatska bez mina Đurđa Adlešič.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije