- Svi građani i svi konstitutivni narodi moraju imati ista prava, jer se u protivnom BiH neće pomaknuti niti milimetar prema Europi. Politika centralizma može donijeti samo zlo narodima i građanima BiH. Sjetimo se samo kako je svojedobno politika centralizma Slobodana Miloševića prouzročila najveće zlo u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Europa to mora zaustaviti.
U ovome istupu zastupnika Davora Ive Stiera izrečenoj na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu oslikava se cijeli problem rješenja presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci u BiH koju nastoje izigrati bošnjački politički predstavnici, a što je došlo do izražaja i tijekom cjelodnevnih razgovora u uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH Petera Sorensena. Nakon osam sati nije bilo nikakva pomaka.
- Razgovarali smo barem o pet-šest modela gdje pokušavamo naći rješenje kako odluku Suda u Strasbourgu provesti u praksu u BiH. Svaki od modela ima određene manjkavosti za neke od političkih stranaka koji su tamo sjedili i zato se nije napravio dogovor. Ključ svega je kako provesti presudu, a da osiguramo da u Federaciji izaberemo dva člana Predsjedništva kako jedan narod ne bi birao drugome članove Predsjedništva, rekao je nakon osmosatnog sastanka predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Po njegovim riječima nije pronađen kompromis, o čemu se razgovori nastavljaju u Bruxellesu prije zajedničkog sastanka s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom. Taj dogovor je ujedno posljednja prigoda da BiH dobije pozivnicu za pregovore o članstvu. U suprotnom zbog izbora u BiH sljedeće godine i za Europski parlament to je nemoguće očekivati prije 2015. godine. Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić blagi je optimist da će doći do dogovora.
- Razgovarali smo u najboljoj namjeri da izađemo sa zajedničkim rješenjem. U ovome trenutku ja sam umjereni optimist. Osobno smatram da će neizravni model izbora kroz Parlament možda dati najviše šansi za zajedničko rješenje, rekao je Radončić sinoć nakon razgovora. Doznajemo da su predstavnici dva HDZ-a donijeli na sastanak u ured posebnog predstavnika Europske unije u BiH Petera Sorensena peti \'kompromisni\' prijedlog. Prijašnja četiri o dvije izborne jedinice u Federaciji, neizravnom načinu biranja, modificiranom elektorskom modelu ... bošnjačke su političke stranke odbile. I opet je ista matrica na nekoliko razgovora bila kao i na svim prijašnjim sličnim sastancima. Sve je podsjećalo na nedavno objavljene scenarije razgovora iz vremena rata koje je CIA-e objavila o upornoj dvostrukoj igri bošnjačkih političara. Prednjačio je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. I to upravo predsjednik stranke koji je u dva navrata protivno volje Hrvata kandidirao, a zatim i glasovima Bošnjaka nametnuo svog člana Predsjedništva Željka Komšića i time stvorio u BiH najveću krizu od zaustavljanja rata i potpisivanja Daytona.
Neimenovani hrvatski pregovarači koji su sudjelovali u razgovorima, u kojima su bili i predstavnici HDZ-a 1990. te Stranke demokratske akcije, naveli su da je očito da je cilj da pregovori propadnu kako bi se zadržala sadašnja formula po kojoj Bošnjaci zbog svoje brojnosti mogu komotno izabrati dva člana Predsjedništva. I ne samo to, nego i nastaviti kršiti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Čelnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorili su prošlog tjedna u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava prema kojima bi trebalo biti onemogućeno da pripadnici jednog konstitutivnog naroda u BiH biraju člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda. Potpisali su dokument o načelima u kojemu su se obvezali da će do 10. listopada postići konkretan sporazum te ga predstaviti povjereniku Fueleu na novome sastanku u Bruxellesu.
>> Lagumdžija, Radončić i Dodik približili stavove
