Hrvatska će svoj sustav otpremnina reformirati po uzoru na Austriju, ali novi model jedna je od spornih točaka zbog kojih su sindikati napustili pregovore i najavljuju prosvjede protiv promjena. Ured Svjetske banke u Hrvatskoj financirao je izradu studije o otpremninama koja će danas biti predstavljena u Zagrebu s prijedlogom novih zakonskih rješenja.
Uvjet 1,5% u fond
Prema najavi ministra rada Miranda Mrsića slijedi osnivanje fonda radničkih otpremnina u koji bi poslodavci svaki mjesec uplaćivali najvjerojatnije 1,5 posto radnikove bruto plaće kao osiguranje za slučaj otkaza. Fondom bi operativno upravljao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a skupljeni novac ulagali bi u dionice, obveznice i druge financijske instrumente. Obaveže li država poslodavce da za svakog radnika mjesečno izdvajaju 1,5 posto bruto plaće, godišnje bi se u fondu otpremnina skupilo oko 1,5 milijardi kuna! Uplaćena sredstva postaju imovina radnika koju će moći povući nakon prestanka radnog odnosa ili pri odlasku u mirovinu ne dobije li nijednom otkaz. Izdvajanje za otpremnine ne bi trebalo povećati bruto cijenu rada pa poslodavci, tvrdi predlagač, ne bi bili na financijskom gubitku, no sindikati su skeptični.
Simulacija Svjetske banke pokazuje da je za sve koji imaju do 20 godina staža sadašnji model otpremnina povoljniji od novog prijedloga. Prema sadašnjem zakonu najniža otpremnina iznosi trećinu plaće pomnoženu s godinama staža, a najviši iznos ograničen je na šest punih plaća. Kolektivnim se ugovorom može dogovoriti i više uz velika porezna oslobođenja.
Kod novog modela povoljno je što stvara novi oblik štednje pa tijekom radnog vijeka prosječno plaćeni radnik može skupiti oko 55 tisuća kuna. Ne dobije li nijednom otkaz, ta sredstva postaju lijepa nagrada pri odlasku u mirovinu. No ostane li radnik bez posla, ta će mu ušteđevina biti skromna utjeha, pogotovo ako reformu otpremnina u drugom koraku bude pratila i reforma naknada za nezaposlene. Tko kaže da ova ili neka druga vlada neće ići na smanjenje ili ukidanje naknade za nezaposlene uz objašnjenje da je to riješeno fondom radničkih otpremnina? Ministar usto mora odgovoriti kako će financirati Zavod za zapošljavanje ako postojeći doprinos za zapošljavanje (1,7 posto) zamijeni doprinosom za otpremnine.
Prijelazno razdoblje
Novi sustav otpremnina odmah bi se primijenio na novozaposlene radnike, a za starije se predviđa prijelazno razdoblje (10 godina?). Ako bi simulacija Svjetske banke bila putokaz, radnicima koji do odlaska u mirovinu moraju raditi manje od dvadeset godina isplativije su otpremnine po starom. Radniku koji mjesečno zarađuje oko 6630 kuna neto otpremnina bi po starome nakon pet godina staža bila oko 16.666 kuna, a po novome oko 10 tisuća. Isti taj radnik za 15 godina staža po starom bi dobio 50.000 kuna otpremnine, a po novom modelu 40.605 kuna.
Tek sa 20 godina staža novi bi model bio povoljniji, a otpremnina od 62.267 kuna bila bi 2267 kuna viša nego sada, dok bi sa 30 godina staža radnik po novom dobio 125.199 kuna, čak 65.199 kuna više.
>> 'Zbog nekih ideja u novom zakonu spremni smo na jesen i na ulice'
