Halbe Zijlstra

Nizozemski ministar: nismo odgovorni za Praljkovu smrt, Tribunal je UN-ov

Slobodan Praljak
Foto: Reuters/PIXSELL
02.12.2017.
u 20:32

Kako je mozak prvi ugrožen, a on je jako osjetljiv na nestanak kisika, da se Praljka uspjelo spasiti, ostale bi teške posljedice, kaže Plavšić

Posljednja informacija koju je haaški ured nizozemskog javnog tužiteljstva prenio javnosti bio je preliminarni nalaz obdukcije koji pokazuje da su u Praljkovoj krvi pronađeni tragovi kalijeva cijanida, smrtonosnog otrova koji dovodi do zatajenja srca. To je i službeno razlog smrti pravomoćno osuđenog ratnog zločinca koji s takvim svojim opisom, smatrajući ga duboko nepravednim, nije mogao živjeti.

Nizozemski mediji i dalje pišu o istrazi o Praljkovoj smrti, pitaju se kako je u strogo čuvanom zatvoru Suda mogao doći u posjed cijanida koji može biti u obliku praha topivog u vodi. Jacob de Boer, profesor toksikologije na sveučilištu u Amsterdamu, izjavio je da jača doza cijanida ubija u roku od nekoliko minuta, a da slabija doza može izazvati bolnije i nešto dulje umiranje, s osjećajem gušenja i snažne boli u trbuhu. Ministar vanjskih poslova Nizozemske Halbe Zijlstra izjavio je kako Nizozemska ne može biti odgovorna za Praljkovu smrt jer je Tribunal pod nadležnošću UN-a.

Naš poznati toksikolog Franjo Plavšić kaže da je cijanid vrlo snažan otrov koji djeluje brzo i učinkovito. – Iako cijanide svakodnevno unosimo u organizam, recimo jedući gorke bademe, ključno je o kolikoj je dozi riječ. Smrtonosna doza za odraslog čovjeka je oko 200 miligrama. Cijanid se veže za hemoglobin i za mioglobin i tako sprečava prenošenje kisika u organe, a bez kisika nema života. U nedostatku kisika organizam reagira tako što se pluća i mišići grče, mozak stradava, srce staje. Ako se otrovanoj osobi ne pomogne, nastupa brza smrt – objasnio je Plavšić.

– Spašavanje otrovane osobe uspješno je barem pola sata, a možda i sat vremena, poslije gutanja ili udisanja cijanida – kazao je toksikolog.

– Kako je mozak prvi ugrožen, a on je jako osjetljiv na nestanak kisika, da se Praljka uspjelo spasiti, ostale bi teške posljedice, ponajprije na mozak i na srce. Neka mi bude oprošteno ono što ću reći, ali kada je riječ o ovakvom trovanju, onda je možda i bolje da čovjek umre nego da preživi, a da mu ostanu trajne posljedice – kazao je Franjo Plavšić.   

Komentara 32

BR
brojevi
21:39 02.12.2017.

Zašto se uporno tvrdi da je gen. Praljak umro u bolnici? Svi smo vidjeli da su tek nakon cca 1,5 sati kola hitne pomoći napustila prilaznu rampu Tribunala. Po kazivanju struke k.cijanid je izuzetno učinkovit otrov, brzog djelovanja iz čega slijedi da je ova sramota na duši UN-a. O kakvoj se organizaciji radi dovoljno je spomenuti da je V. Pusić bila kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a kao i činjenica da Nizozemsku sramotu u Srebrenici ne može oprati UZP osuda nevinih Hrvata. Sapienti sat!

LU
Lujo123
23:27 02.12.2017.

božena i tomislav - gen. Praljak nije ratni zločinac, ali pusička i mesić jesu špijuni i izdajice!

DU
Deleted user
22:19 02.12.2017.

Hrvati su odgovorni:) Nitko nije odgovoran osim Hrvata koji su se udružili u zločinački poduhvat. Zašto bi nizozemci bili odgovorni što ispuštaju naftu u vodu afrikanaca pa imaju visoku stopa raka. Hrvati su im i za to krivi? Hrvati su bacili i nukleranu bombu na totalno nevažne ciljeve, strateško bombardiranje. I to su Hrvati odgovorni?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije