I dok se Europska unija bavi sastavljanjem Komisije i odnosima s novim britanskim premijerom Borisom Johnsonom, jezgra EU-a odnosno njemačko gospodarstvo našlo se na korak od recesije. Prema institutu Ifo, raspoloženje među biznismenima, što je za stručnjake jedan od najvažnijih indikatora zdravlja ekonomije, najniže je u posljednjih šest godina.
Osjećaji su jako bitni
Njemačko gospodarstvo pod utjecajem je inozemne potražnje zbog važnosti izvoza, a na nju pogotovo snažno utječu tenzije u trgovinskim odnosima na međunarodnoj razini. Protekcionistička politika američkog predsjednika Donalda Trumpa glavni je fokus te teme.
Ifo institut, koji je hrvatskim čitateljima poznat ponajprije kao tvorac recentnog gospodarskog programa HDZ-a, objavio je podatke da je indeks poslovne klime u Njemačkoj u srpnju pao na 95,7 s 97,5 koliko je iznosio mjesec prije. Taj pad mnogo je veći nego što se očekivalo te je indeks trenutačno najmanji od travnja 2013.
– Pad najvažnijeg ekonomskog indikatora sugerira da Njemačka klizi prema recesiji – rekao je analitičar VP banke Thomas Gitzel. Mnogi su se ekonomisti izvještili u promatranju konkretnih parametara kako bi predvidjeli recesiju pa ne čudi da ovome pridaju veliku važnost.
Clemens Fuest, predsjednik Ifo instituta, tvrdi da se njemačka ekonomija kreće nemirnim vodama te da su tvrtke manje zadovoljne poslovnom situacijom pa to vodi porastu skepse.
– U proizvodnji, indikator poslovne klime u slobodnom je padu – dodao je Fuest.
Ekonomska je znanost osjećajima dobro upućenih poslovnjaka oduvijek pridavala veliku pozornost. U ovom trenutku većina analitičara vjeruje da će rezultati pokazati da je njemačko gospodarstvo palo u drugom kvartalu u odnosu na prvi. U tom prvom zabilježen je rast BDP-a od 0,4 posto. Dva uzastopna kvartala s padom značila bi i tehničku recesiju.
Isto se tako pojavila prije dva dana informacija da je inflacija u Njemačkoj usporila na najmanje razine u posljednje tri godine. U srpnju je iznosila samo 1,1 posto u odnosu na srpanj 2018.
Povećati konkurentnost
Zbog svega toga pojavile su se neke naznake da bi dio ekonomista u Europskoj središnjoj banci (ECB) mogao težiti dodatnom labavljenju monetarne politike kako bi se povećala likvidnost sustava, olakšao izvoz zbog pada tečaja eura i potaknuo rast.
No čelnik Ifo instituta Fuest nije tog mišljenja.
– ECB ne bi trebao olabaviti monetarnu politiku. Ako smanji tečaj, samo će povećati vjerojatnost da Trump reagira obnovom trgovinskog rata. Besplatan novac pogoršava stvari koje zatim postaju opasnije – rekao je Fuest.
Osim monetarne politike, u Njemačkoj su sve glasniji komentari da se i sama vlada mora uključiti više u gospodarstvo kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva u odnosu na Kinu i SAD.
Njemačka je u depri, svi traže više i više, ali ne žele da plate. Agencije za zapošljavanje su se pretvorile u vlasnike robova s kojima trguju kako hoće. Pojedine djelatnosti više nemožete dobiti ni kod njih, jer se ljudi ne prijavljuju već nude svoje sposobnosti na internetu i samostalno pregovarju o plaći i svim drugim obvezama poslodavca prema radniku, tek onda zasnivaju radni odnos i to bez posrednika.