Bundeve, lutke u vještičjem obliku ili pak mali duhovi koji sablasno
zavijaju – asortiman je gotovo svih većih trgovina kako se bliži kraj
listopada. Noć vještica, 31. listopada, obilježava se uglavnom
maskiranim priredbama po šoping centrima i gradskim trgovima. Najmlađi
u vrtićima vesele se dok s tetama dube bundeve u kojima će zapaliti
svijeće, slično kao kad za Uskrs boje jaja.
No, dok su detalji u vezi s kršćanskim blagdanima i veseljem dobro
poznati svima, većina se aktivnosti vezanih za Noć vještica nametnula
kao komercijalno veselje, baš kao i Valentinovo.
Nespojivo
Noć vještica ili Halloween dolazi od engleskog naziva “All Hallows
Eve”, koji označava večer prije Svih svetih, 1. studenoga. Potječe od
drevnoga keltskog praznika Samhaina. Vjerovalo se da toga dana duše
umrlih putuju na drugi svijet.
Ljudi su se okupljali i prinosili mrtvima žrtve u oblika voća, povrća,
životinja, što se do danas prenijelo kao običaj – raširen najviše u
Americi – maskiranja i obilaženja od vrata do vrata radi skupljanja
slatkiša. Kelti su palili i velike vatre, kako bi se putujućim dušama
pomoglo u prelasku na drugi svijet i kako bi se lutajuće mrtve
odvratilo od opsjedanja živih.
U Hrvatskoj Crkva ignorira sve u vezi s Noći vještica, osobito zato što
je riječ o nespojivom – ostacima “poganskog” rituala u noći uoči
kršćanskih Svih svetih.
– Modernizacija i globalizacija i u hrvatsko je društvo uvela
sociokulturne obrasce koji ne pripadaju tradiciji hrvatskog društva –
napominje sociolog Krunoslav Nikodem.
S jedne strane, društva “svijeta globalizacije” sve više postaju nalik
jedna drugima, a s druge strane, modernizacija se sve više nameće
neokolonijalnim obrascima. Stoga se i javljaju lokalni otpori pojedinih
društava. No čini se da su bivša socijalistička društva posebice
otvorena za taj “globalizirani” i “modernizirani” neokolonijalizam. Iza
tih procesa stoji potrošnja kao konačna ideologija svijeta kasnog
kapitalizma.
Sustav vrijednosti
– U svijetu kasnog kapitalizma potrošnja je nadomjestila ne samo
uvriježene sustave vrijednosti i normi nego i same kriterije ljudskoga.
Također, čini se da su bivša socijalistička društva svojim raspadom
bitno pridonijela daljnjem razvoju Zapada, prije svega zbog otvaranja
novih tržišta u trenutku “krize zapadnog poimanja napretka”.
U tom kontekstu javlja se i sve raširenija pojava proslave
Helloweena, koja je sama po sebi tek manji dio sveukupnog procesa
“konzumacije” – objašnjava K. Nikodem. Domeće da treba stavljati veći
naglasak na bogatu tradiciju samog hrvatskog društva i time smanjivati
“globalizacijsko-modernizacijske” učinke konzumerizma.
– No politička elita na vlasti u posljednjih šesnaest godina, zauzeta
prije svega vlastitim preživljavanjem i vlastitim partikularnim
interesima, nije pokazala ni dovoljno interesa, a još manje znanja za
takvu strategiju. Naravno, taj problem nije samo izražen u smislu
“proslave” Helloweena nego i u puno ozbiljnijim područjima – zaključuje
Nikodem.
TRENDOVI Proslava Halloweena uklapa se u ukupni proces konzumacije