Nova referendumska pravila upućena su jučer u javno savjetovanje, a reakcije na rješenja koja je dan prije objavio Večernji list su podijeljene. Iz ustavnopravne struke pozdravljaju konkretniju regulaciju referenduma, no organizatori prijašnjih referenduma skeptični su oko namjera Vlade.
Sindikati djelomice zadovoljni
Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da su neka rješenja u skladu s onim što su sindikati tražili. Pozdravlja najavu da će Državno izborno povjerenstvo unaprijed ispitivati usklađenost referendumskog pitanja sa zakonom, no očekuje da će se jasno propisati i uvjeti ustavnosti referendumskih pitanja i kratak rok za ocjenu ustavnosti prije nego što se uopće pristupi prikupljanju potpisa, što zahtijeva izmjene Ustava. Ovaj sindikalni čelnik pozdravlja produljenje roka za prikupljanje potpisa za referendum, no ne sviđa mu se to što predstavnici inicijativa ni ubuduće neće moći promatrati provjeru valjanosti prikupljenih potpisa.
– Svi smo svjesni velikog nepovjerenja građana u institucije, a ako želimo vratiti to povjerenje, izuzetno je važno da oni koji su prikupljali potpise mogu promatrati i njihovu provjeru – uvjeren je Sever. Primjedbe ima i na mogućnost Sabora da odgovori protuprijedlogom na referendumsku inicijativu, o čemu bi se referendum provodio istovremeno s izjašnjavanjem o pitanju inicijative. Iz ovog rješenja Sever iščitava želju vlasti da “ukroti” referendumske inicijative. No najviše mu smeta to što je prijedlog utvrđen daleko od očiju sindikata, čija predstavnica, tvrdi, nijednom nije pozvana na sastanak radne skupine za izradu zakona iako je u nju imenovana.
– Vlasti su navikle preskakati one koji bi trebali biti ključni sugovornik u ranim fazama donošenja zakona, a ovdje je propust posebno velik jer je riječ o zakonu koji regulira pitanja neposredne demokracije – tvrdi Sever. Željka Markić, jedna od inicijatorica jedinog dosad provedenog narodnog referenduma, onog o ustavnoj definiciji braka, primjećuje kako predložena rješenja imaju sličnosti sa švicarskim modelom, u kojem je jedan dio prava građana zajamčen Ustavom, a jedan zakonom. Predloženi zakon naziva “listom dobrih želja” koju, kaže, treba gledati u svjetlu dviju činjenica.
– Prva je da je premijer Plenković uz pomoć Kuščevića, kojeg je nedavno rehabilitirao na unutarstranačkim izborima, tadašnjeg ministra uprave, ukrao referendum o promjeni izbornog sustava „Narod odlučuje“. Građanska inicijativa prikupila je dovoljno potpisa, a oni su 40.000 građana proglasili nepismenima. Drugo, referendume i SDP i HDZ kradu manipuliranjem ukupnim brojem birača, od kojeg se onda treba prikupiti određeni postotak. Zašto imamo jedan broj birača za referendumske inicijative, a drugi za Europsku komisiju? Zašto i dalje imamo i popise i registre birača? Dakle, da parafraziram staru poslovicu o Danajcima i Trojanskom ratu: mi ne vjerujemo kradljivcu ni kad darove nosi – oštra je Željka Markić.
Konzultacije sa strukom
Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s riječkog Pravnog fakulteta pozdravlja “konkretniju i pametniju regulaciju referenduma”, a očekuje da će ovaj prijedlog uskoro slijediti i ustavne promjene koje će precizirati koja su referendumska pitanja dopuštena, odnosno nedopuštena, i utvrditi nadležnosti Ustavnog suda nad čitavim procesom. Za razliku od sindikata, koji se žale da su bili isključeni iz izrade ovog zakona, Barić kaže kako je u tom procesu struka bila maksimalno konzultirana te kako se u najvećem dijelu i radi o rješenjima struke.
"Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s riječkog Pravnog fakulteta pozdravlja “konkretniju i pametniju regulaciju referenduma”, a očekuje da će ovaj prijedlog uskoro slijediti i ustavne promjene koje će precizirati koja su referendumska pitanja dopuštena, odnosno nedopuštena". Nema pojma o svojojj struci, sva referendumska pitanja su dopuštena u demokratskom sustavu!