Studenti u Zagrebu napokon će dobiti studentsku polikliniku na Šalati, a ona bi svoja vrata mogla otvoriti za akademsku godinu 2026./2027.. Medicinski fakultet prenamijenit će zgradu bivše Klinike za ortopediju na Šalati u studentsku polikliniku, koja će svim studentima pružati primarnu te specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Za projekt koji već nekoliko godina "gura" dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta prof. Slavko Orešković pripremljena je projektna dokumentacija i idejno rješenje, a Fakultetsko vijeće MEF-a u rujnu 2023. osnovalo je podružnicu Fakulteta - Studentsku polikliniku.
Projekt je dobio podršku nadležnih ministarstava pa će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih financirati obnovu zgrade, a Ministarstvo zdravstva opremanje nove poliklinike, a ukupna vrijednost nove ustanove procjenjuje se na tridesetak milijuna eura bez PDV-a. Narednih tjedana očekuje se Vladina odluka o tom projektu i potpisivanje sporazuma, nakon čega izvođač radova kreće s pripremnim radovima i obnovom. Studentska poliklinika trebala bi biti gotova u roku od 18 mjeseci.
– Modernoj Studentskoj poliklinici gravitirat će oko 70 tisuća zagrebačkih studenata. Osim primarne zdravstvene zaštite, na prostoru veličine šest tisuća četvornih metara studenti će imati specijalisitčko-konzilijarnu zdravstenu zaštitu, dijagnostiku, magnet, RTG, ginekologiju, stomatologiju, medicinu rada i sporta... Očekujem da bi radovi mogli početi otprilike već za mjesec dana – kaže nam prof. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jučer nakon sastanaka u Ministarstvu znanosti gdje se razgovaralo o detaljima financiranja.
Za novu Studensku polikliniku potpuno će se obnoviti zgrada bivše ortopedije koju je 1929. projektirao arhitekt Egon Steinmann i koja je zaštićeni spomenik kulture. Jako je bila oštećena u potresu 2020. i odonda je zatvorena. Protupotresno će se obnoviti i imat će sve sadržaje po uzoru na nekadašnju studentsku polikliniku koja je postojala do potkraj 2011. godine na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, 'kod Džamije', kada je vlasnik zgrade, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), odlučio ne produljiti ugovor Domu zdravlja Zagreb-Centar i Studentskoj poliklinici. Studenti od 2012. više nemaju cjelovitu zdravstvenu zaštitu na jednom mjestu.
Gdje i kako je mogu dobiti, mnogi se studenti zapitaju tek u trenutku kad im pomoć liječnika zatreba. Većina studenata koji nisu iz Zagreba prijavljena je kod obiteljskog odnosno liječnika opće prakse u svom prebivalištu, tj. mjestu odakle dolaze i malo ih se tamo odjavi da bi se prijavilo kod nekog od zagrebačkih liječnika. Oni nerijetko u slučaju potrebe, pomoć potraže na hitnom bolničkom prijemu, što nije uvijek optimalno rješenje. To je na vlastitoj koži iskusila studentica iz Dalmacije prošlog tjedna.
– Čekala sam tri sata na hitnoj i na kraju odustala jer više nisam mogla tamo sjediti. Imala sam visoku temperaturu i pluća su me boljela – ispričala je. Simptomi su to koje treba zbrinjavati primarna razina zdravstvene zaštite i pacijent s tim simptomima načekat će se u čekaonici hitne ako ondje ima vitalno ugroženih pacijenata, koji imaju prednost. Ostaci nekadašnjeg sustava studentskih ambulanti donekle su se održali u dva zagrebačka studentska doma, na Savi i na Cvjetnom.
– Na Savi tj. u Studentskom domu Stjepan Radić postoji i danas ambulanta obiteljske medicine, a u Studentskom domu u Cvjetnom naselju dvije takve. U njima su pacijenti uglavnom studenti koji su se odjavili od liječnika u svom mjestu prebivališta i prijavili kod tih liječnika. To nisu studentske ambulante već ambulante obiteljske medicine kao i sve druge, ali u praksi su njihovi pacijenti dobrim dijelom studenti jer su ambulante ostale u krugu studentskog doma ili u njegovoj neposrednoj blizini pa se češće ondje prijavljuju studenti nego ostali – kaže nam dr. Ino Protrka, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Centar.
Međutim, u situaciji kada studentima zatreba liječnička pomoć, liječnik ih ne bi trebao odbiti, pogotovo u dežurstvu. Uostalom, svi osiguranici HZZO-a imaju pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu izvan mjesta prebivališta, kao što je to slučaj kad smo na godišnjem odmoru ili službenom putu.
"Podsjećamo naše osiguranike da tijekom privremenog boravka izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta poput godišnjeg odmora ili službenog putovanja, imaju pravo koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu u slučaju npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl. kod bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestu privremenog boravišta, u istom opsegu kao i kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite (lijekove propisane na e-recept i primarnu laboratorijsku dijagnostiku propisanu na e-uputnicu za primarni laboratorij)", stoji na web stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Kroz godinu i pol, međutim, studenti bi trebali ponovno na jednom mjestu imati cjelovitu zdravstvenu zaštitu. – Nastojat ćemo pritom da se studenti ne moraju odjavljivati kod svog liječnika u mjestu prebivališta, već da jednostavno sa svojom zdravstvenom iskaznicom osiguranika HZZO-a, dakle na osnovu zdravstvenog osiguranja, ostvare zdravstvenu zaštitu u Studentskoj poliklinici – najavljuje dekan prof. Orešković. Dodaje pritom kako će nova poliklinika imati još jednu prednost.
– Na Medicini imamo bazične predmete poput anatomije, biologije, fiziologije, histologije, farmakologije... Većina studenata ne želi ostati na fakultetu na tim bazičnim predmetima nego traži druge specijalizacije. Otvaranje Studentske poliklinike omogućilo bi ostajanje na tim bazičnim specijalizacijama na fakultetu, što nam je važno, jer bi mogli raditi u Poliklinici. Ondje bi također mogli raditi i umirovljeni liječnici, zašto ne? Ne žele svi raditi u privatnim poliklinikama – zaključuje prof. Orešković.
>>> FOTO Ovo su najljepša i najpoznatija sela u Hrvatskoj, možete li ih prepoznati po samo jednoj fotografiji?