Vlada RH ušla je u ovu kalendarsku godinu s namjerom da pojača financijsku disciplinu i tekući proračunski manjak spusti ispod tri posto, odnosno da država potroši samo oko 11,5 milijardi kuna više nego što će imati redovnih prihoda. To je više nego dvostruko manje od manjka iz prošle godine i ako bi godina doista tako završila, bio bi to jedan od najslađih uspjeha ministra financija Zdravka Marića. Službeno, nema najave da će Banski dvori odustati od te namjere, no projekcije svih europskih vlada ruše se kao kule od karata, procijepljenost je još niska, a kako se pandemija širi, raste nezadovoljstvo na sve strane. Europa trenutačno ima više novca nego strpljenja!
Europska je komisija najavila da će još dvije godine, 2021. i 2022., suspendirati fiskalna pravila za sve države članice, među kojima je najvažnija obaveza da se manjak drži ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto, odnosno da ga se proporcionalno smanjuje dok ne dođe ispod te razine. Hrvatski bi lanjski učinak mogao biti oko 7 posto manjka i 86 posto javnog duga, a Vlada se nada da je lanjski udar bio jednokratan kako bi i priča s uvođenjem eura dobila sretan završetak.
Formalna odluka o suspenziji bit će donesena u svibnju, a suštinski ona znači da se nikome u EU, pa i najrizičnijim zemljama, neće tražiti dlaka u jajetu te će sve države članice bez teškoća doći do sredstava za tekuće troškove, neovisno o tome hoće li im deficit biti 3 ili 8 posto.
Istina, netko će se zaduživati uz 0 posto kamata, netko će plaćati 0,5 ili 1,5 posto kamate godišnje, ali nitko neće doći u situaciju da neće imati novca za mirovine, plaće, liječenje, pa i osjetnu pomoć poduzećima i građanima. Hrvatska se nedavno povoljno zadužila na rok od 20 godina, Slovenija čak na 60, Poljska, Češka i Slovačka na 50 godina, a Austrija je izdala nekoliko stogodišnjih obveznica i njima se na burzama trguje kao s prvoklasnom robom.
Novac će stizati i iz izvanrednog fonda za oporavak i održivi razvoj kojim Europska unija želi pogurati ulaganja u projekte s neutralnim učinkom na klimu. Kako stvari sada stoje, na cijeni bi mogli biti i proizvodni pogoni, kojih se zapad olako odrekao i preselio na istok.
