Akademik Željko Reiner izabran je za novog predsjednika Hrvatskog sabora. U svojoj bogatoj političkoj karijeri dosad je bio, među ostalim, ministar zdravstva i potpredsjednik Sabora, a jedan je od naših najvećih stručnjaka i znanstvenika u medicini. S akademikom Reinerom razgovarali smo o politici, znanosti i njegovoj obitelji i to uz "zdravu čašicu razgovora", on je naime pio mlijeko, a autor intervjua vodu.
Vaš govor u Saboru nakon što ste izabrani za predsjednika ostao je u sjeni one jedne rečenice u kojoj ste najavili da ćete se zalagati da se promijeni ime Hrvatskog sabora u Hrvatski državni sabor. Je li vam sad žao što ste to rekli?
Nije mi žao jer ja nemam običaj govoriti stvari a da nisam o njima promislio. Kao što sam promislio i o ostatku svog govora. Očito živimo u društvu u kojem su neki, od barem 50-ak poruka koje sam poslao u tom govoru, čuli ili htjeli čuti samo tu jedni riječ. A govorio sam među ostalim o odgovornosti saborskih zastupnika prema građanima, o potrebi postizanja ravnoteže između slobode tržišta i socijalnog pristupa i solidarnosti, o potrebi demokratizacije društva, o tome da razlike u stavovima ne smiju značiti neprijateljstvo i mržnju nego da mogu i trebaju biti tek različiti putovi i načini da se dođe do zajedničkog cilja, govorio sam o tome da se moraju provesti strukturne reforme u mnogim područjima društva, ne samo vezano uz gospodarsku krizu jer se naše društvo nalazi i u dubokoj društvenoj, moralnoj i vrijednosnoj krizi, da moramo građanima vratiti nadu, optimizam koji su izgubili, ponos... Neki su očito sve te poruke namjerno prečuli.
Jeste li odustali od te ideje s obzirom na to da je teško provediva jer je za promjenu imena Sabora potrebno mijenjati Ustav, a za to je potrebna dvotrećinska većina?
Svjestan sam da bi za to valjalo mijenjati Ustav, za što je potrebno imati dvotrećinsku većinu, a pitanje je kad ćemo je imati u ovom sastavu Sabora. No to sigurno nije najvažnija od niza važnijih poruka koje sam izrekao. Ti koji su sve ostalo prečuli u svojoj opsjednutosti zaboravljaju također da je još na početku 20. stoljeća Stjepan Radić u svim svojim govorima koristio naziv Hrvatski državni sabor i kad se on tako nije službeno zvao...
>>Cijeli intervju pročitajte u nedjeljnom izdanju Večernjeg lista ili prelistajte u našem e-izdanju
E moj Raineru primjereno je da neki bankar ima plaću 5 ili 10 puta veću od premijera, nije primjereno da država to adekvatno ne oporezuje sa 50 ili 70% kako bi bilo više novca za socijalu, zdravstvo, kamate na kredite...