Unatrag 15 godina u Hrvatskoj su se gradile ceste i razvijala mreža autocesta kako bi se povezalo ne samo kontinentalni dio Hrvatske sa obalnim već i kako bi se naše autoceste priključile na mrežu europskih autocesta. Veliki cilj u sljedećih petnaestak godina koji Hrvatska želi postići u prometnom sektoru je izgraditi ujednačenu i modernu prometnu mrežu koja će obuhvatiti sve vrste prometa, od željezničkog preko zračnog do pomorskog i riječnog prometa.
Željeznička mreža u velikom dijelu nije elektrificirana ili prometuje samo jednim željezničkim trakom. Plovnost Dunava i Save ispod su međunarodnih plovnih standarda koji nalažu određenu širinu i dubinu plovnog puta kao i informacijsku povezanost luka. Multimodalni objekti tek su se počeli razvijati. Udio kontejnerskog prometa još uvijek je nizak u usporedbi s ostalim Europskim lukama. Prometna povezanost gradskih anglomeracija ne pruža zadovoljavajuću mobilnost.
Na sve ove izazove u slijedećem planskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatska će odgovoriti izgradnjom željezničkog pravca Rijeka Botovo na Mađarskoj granici najprije na dionici Goljak Skradnik i Hrvatski Leskovac – Karlovac, a zatim i Dugo selo - Križevci. Ovaj željeznički pravac nalazi se na Vb prometnom koridoru koji povezuje Jadransko more i duboku unutrašnjost Europe preko Mađarske sve do Rusije. Hrvatske firme nemaju iskustva u izgradnji željezničkih pruga jer su sve pruge građene u bivšoj SFRJ. Bez tog iskustva ne možemo konkurirati europskim graditeljima pruga, no svakako imamo velike šanse dobiti poslove podugovaranjem kao što smo to dobili na izgradnji pruge Vinkovci Tovarnik (npr. hrvatska tvrtka isporučila je betonske pragove za prugu u vrijenosti 70 milijuna kuna). Osim većeg kapaciteta prijevoza tereta, nova pruga donijet će i skraćenje vremena putovanja iz Rijeke do Zagreba na oko 2 sata. Udobnosti putovanja pridonijet će i nabava novih vlakova koje planira nabaviti HŽ Putnički prijevoz.
Već dugo vremena planira se proširenje i same luke Rijeka čija je izgradnja u tijeku a odvija se u etapama. Izgradnja nove obale omogučit će svojim kapacitetima, dužinom i dubinom mora pristajanje najvećih brodova. Time se približavamo ostvarenju cilja da se promet preusmjeri iz luka Sjevernog mora, poput Roterdama, na jadranske luke, čime se put smanjuje za 4-6 dana za robu koja stiže u Europu s Dalekog istoka. Jasno je da je to velika ušteda ne samo u vremenu nego i u novcu. Nije nevažno ponoviti da je željeznica manji zagađivač od ceste iako će i izgradnja drugog kolosjeka zahtjevati detaljnu studiju utjecaja na okoliš kako se samom izgradnjom ne bi narušila prirodna raznolikost na koju smo toliko ponosni.
Hrvatska je jedna od najbogatijih Europskih zemalja u smislu bioraznolikosti i stoga je vrlo važan izazov u sljedećim godinama zaštititi neprocjenjive prirodne ljepote uz istovremeni održivi razvoj. Rasuti tereti najjeftinije se prevoze riječnim putem koji predstavlja još čistiji način prijevoza nego željeznica. Stoga su u sljedećem planskom razdoblju na redu četiri luke na unutarnjim plovnim putevima: riječna luka Sisak, Slavonski Brod na Savi, riječna luka Osijek na Dravi i riječna luka Vukovar na Dunavu.
U zračnom prometu dogradnja Dubrovačke zračne luke dovest će u Hrvatsku značajan broj putnika, a hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja u novim poslovima. Broj putnika u Dubrovniku na godišnjoj razini povećao bi se sa sadašnjih milijun na dva milijuna. Udvostručeni broj putnika pridonijet će boljoj popunjenosti hotela te razvoju i napredovanju ostalih turističkih grana ne samo u Dubrovniku nego i u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
