Institut za javne financije procjenjuje da će Hrvatska ostati u proceduri prekomjernog deficita dulje od tri godine te da Vlada neće uspjeti srezati javnu potrošnju do kraja 2016. godine. Europska je komisija ovaj tjedan izašla s preporukama da od 2014. do 2016. Hrvatska mora potrošiti deset milijardi kuna manje nego što je Vlada planirala, ali analitičari Instituta Anto Bajo i Marko Primorac u najnovijem newsletteru tvrde da predizborna i izborna godina nikada nisu bile dobre za ozbiljne reforme i uštede, zbog čega i vjeruju da će se razdoblje konsolidacije protegnuti.
Izbori i kozmetički zahvati
Mađarska je, primjerice, devet punih godina rezala svoje deficite, a Slovenija je u tom postupku od 2009., ali nije daleko odmaknula. Iduće nas godine čekaju izbori za Europarlament i predsjednički izbori, godinu dana zatim i parlamentarni, a u tom se periodu vlasti obično odlučuju na “neznatne kozmetičke promjene s malim fiskalnim učincima”. Prema najavama koje stižu iz Banskih dvora, čini se da Milanović opet nastoji kupiti vrijeme dok ne vidi kako će se u prvom kvartalu razvijati situacija na vodećim izvoznim tržištima i hoće li pokrenuti znatniji investicijski ciklus kod kuće. Linić je najavio brz rebalans proračuna već u ožujku, ali čini se da će njime opet znatnije mijenjati samo prihodnu stranu, dok će kod rashoda prostor za uštede većim dijelom tražiti na izdacima za investicije.
No i taj bi plan mogao pasti u vodu ako se u prvom dijelu 2014. nastave negativni ekonomski trendovi, uz pad izvoza i industrijske proizvodnje, jer će tada raditi sve iznova. Iz Instituta za javne financije ističu da će Europska komisija “inzistirati na striktnom pridržavanju limita za veličinu proračunskog deficita”, a u radnom dokumentu teret mogućih reformi ravnomjerno su rasporedili po godinama.
– Vladi nije postavljen imperativ velikih rezova i provedbe strukturnih reformi u 2014., nego tek u predizbornoj 2015., a veće rezove nakon izbora trebala bi ostvariti i formirati nova vlada – ističu autori kuće koja redovito kritizira vlast zbog sporosti u provođenju fiskalne konsolidacije. Linić kaže da će štedjeti daljnjom racionalizacijom državne uprave, zdravstvenog i školskog sustava te pravosuđa i policije, ali nema kvantifikacija koliko. Najdulje je u pripremama otišlo zdravstvo, gdje ministar zdravlja najavljuje uštedu koja se kreće oko 2% zdravstvenog budžeta, tj. 400 milijuna kuna godišnje.
Refinanciranje obveza
Bajo i Primorac upozoravaju da se primici od zaduživanja državnim obveznicama već dugo ne koriste za financiranje kapitalnih ulaganja, već samo za otplate kamata i glavnice postojećeg duga. Do 2024. godine kumulativno će stići na naplatu 114 milijardi kuna duga glavnice po izdanim obveznicama, a 2017. bit će pod posebnim povećalom jer te godine stiže na naplatu 18 milijardi kuna. Tako visoki pritisci refinanciranja obveza mogu potkopati povjerenje ulagača u sposobnost otplate duga, zbog čega može porasti procjena kreditnog rizika, navode.
zapravo, apsolutno je nebitno kako se zove stranka na vlasti...ili u oporbi...kad ne koriste ničemu mjerljivo ikakvom vrijednošću