KAKO ZADRŽATI LJUDE

Obitelj Hećimović vratila se iz Njemačke i sada u Lici proizvodi pekmez

Grabovača
Foto: Ante Fumić
1/4
28.02.2016.
u 15:43

U Pećinskom parku Grabovača kraj Perušića održan je najveći skup predstavnika parkova iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije, Makedonije i Albanije

Da je Hrvatska je pozitivan primjer zaštite prirode dokazuje i  u Lici održan najveći regionalni skup parkova regije.

U organizaciji Svjetske organizacije za zaštitu prirode i Asocijacije parkova Dinarida, u Pećinskom parku Grabovača kraj Perušića održana je dvodnevna radionica u sklopu projekta "Zaštićena područja za prirodu i ljude". U protekla dva dana okupilo se osamdesetak predstavnika parkova iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije, Makedonije i Albanije. 

Glavni razlog njihova dolaska jest određivanje indeksa zaštićenih područja, odnosno pronalazak najboljeg načina praćenja interakcije između zaštićenih područja i lokalne zajednice.  

Da je baš uključenje čitave zajednice i povezivanje institucija iznimno bitno pri zaštiti prirode, istaknuo je predstavnik WWF-a Adria Leon Kebe, koji je naglasio kako su  rezultati koje je Pećinski Park Grabovača postigao glavni razlog zbog kojeg je izabran za domaćina ovako bitne konferencije.

- Bez vrijednih parkova poput Grabovače ne bi bilo projekata koji se bave održivim razvojem, niti naše organizacije u ovom obliku - istaknuo je njegov kolega Martin Šolar, direktor WWF-a Adria.

Predstavnike parkova, od kojih se prvenstveno mnogo očekuje, kroz pozitivne se primjere educiralo  i o mehanizmu povrata novca u manje krajeve koje treba zaštititi, sve s ciljem izrade interaktivne baze dokumenata koji bi omogućili bolje financiranje zaštićenih područja.

Najveći uspjeh dugogodišnjeg rada je zadržavanje ljudi na zaštićenim područjima, za što primjere pronalazimo baš u Lici na području općine Perušić, gdje se pojedini stanovnici vraćaju i iz razvijenijih zemalja kako bi u novoj, za poduzetnike povoljnijoj klimi, razvijali posao.

- Primjer je obitelj Hećimović koja se vratila iz Njemačke i pokrenula posao, vlastiti OPG s proizvodnjom pekmeza - izjavila je Katarina Milković, ravnateljica Pećinskog parka Grabovača.  

Turistički posjeti parku Grabovača također su u porastu, a u planu je i širenje njegova štićenog područja u kojem se nalaze tri speleološka objekta zaštićena na nacionalnoj razini kao geomorfološki spomenici prirode, četiri tipa staništa, 16 biljnih vrsta i 39 vrsta životinja.  

Slični projekti ovomu traju već deset godina, dok je iznimno uspješan projekt Parkovi Dinarskog luka inicirao osnivanje Asocijacije parkova Dinarida 2014. godine. Asocijacija koja za cilj ima dijeliti i razmjenjivati znanje u turizmu danas okuplja 52 parka iz osam zemalja, dok devet područja (parkova) trenutno čeka odobrenje za članstvo.

Svijetlim primjerom u Asocijaciji istaknuti su baš hrvatski parkovi koji su zbog pozitivne politike države razvijeniji od regionalnih kolega, zbog čega od nas uče susjedne zemlje. Sudionici konferencije posjetili su čitav park kao i pećinu Samograd.  U sklopu dvodnevnog događanja održana je i Skupština Asocijacije Parkova Dinarida na kojoj će se odrediti put organizacije u sljedećih šest mjeseci.

>> Park Grabovača bilježi stopostotno povećanje broja posjetitelja

Komentara 11

KS
krao_sam
17:08 28.02.2016.

Bolje jest pekmez nego biti gladan.

BA
baksi
17:04 28.02.2016.

Njima su prsti u pekmezu

DU
Deleted user
18:57 28.02.2016.

Sto ode a jedan se vrati. To je stvarno vijest. Pišite kako mlade majke dobivaju otkaze, kako trgovci moraju doći sat prije radnog vremena i poslije ostati, kako nakon pet sati u vrtićima djecu čuvaju čistačice. To su stvari o kojima treba pričati da za desetak godina stare Hrvate ne bi njegovali Kinezi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije