Svi poslovi koje imaju s državom od rođenja do smrti građanima bi u Hrvatskoj od 2025. godine trebali biti 20 posto lakši, brži i jeftiniji. Tako je barem isplanirala Vlada Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), u kojem je jedna od mjera koje bi se trebale provesti u iduće tri godine i administrativno rasterećenje građana. A kako to rasterećenje namjerava provesti u djelo, opisalo je Ministarstvo pravosuđa i uprave u akcijskom planu puštenom u javno savjetovanje početkom tjedna.
Dokument, među ostalim, donosi i rezultate analize dosadašnjeg kretanja administrativnog opterećenja, koja je pokazala da je 2019. godine zbroj novca i troška vremena koje prosječna tročlana obitelj utroši na dolaske na šaltere, naknade i pristojbe koje zakon propisuje u trenutku rođenja, vjenčanja, školovanja, promjene prebivališta ili vađenja osobnih dokumenata, sve do umirovljenja i smrti iznosio 6369,05 eura. Taj se trošak u iduće dvije godine značajno smanjio, 2020. iznosio je 5986,54, a 2021. godine 5871,27 eura. Prošle se godine, međutim, gotovo potpuno vratio na razinu iz 2019., što pokazuje da privremeni pad administrativnog opterećenja nije bio rezultat politike, već pandemije koronavirusa koja je prisilno smanjila administriranje i odgodila neke postupke. To u uvodu dokumenta puštenog u javno savjetovanje zaključuje i resorno ministarstvo, plan kojeg se u najvećoj mjeri oslanja na dodatnu digitalizaciju usluga javnoupravnih tijela, konkretno na njihovo bolje međusobno povezivanje i otvaranje prema građanima, a sve kako bi se smanjio dolazak građana na šaltere.
Predviđa se, među ostalim, daljnji razvoj eSUK-a, IT sustava za optimiziranje i standardizaciju procesa u javnoj upravi, s naglaskom na postupna poboljšanja kvalitete usluge. Tijela javne vlasti u tom bi dijelu ubuduće trebala zaprimati i prijedloge korisnika usmjerene na poboljšanje usluge, kako elektronički tako i fizički, na šalterima, a zatim i odgovoriti na zaprimljene prijedloge. Građane će se, također, uključiti u nagrađivanje službenika koje predviđaju novi službenički zakoni. Inspiracija za tu mjeru su slovenska rješenja, s mrežnom stranicom "STOP birokraciji" namijenjenom informiranju javnosti na području izrade bolje zakonske regulative, predstavljanju dobre prakse i podnošenju inicijativa za izmjenu propisa, navodi se u obrazloženju plana.
Problemi s registrima
Predviđena je nadgradnja sustava pomoću kojega će stranke moći pratiti rješavanje svojih upravnih stvari, kao i izrada e-obrasca Zahtjeva za pokretanje upravnog postupka, s mogućnošću prilagodbe konkretnom upravnom postupku. Preduvjet je povezanost obrasca s OIB sustavom, registrom prostornih jedinica, evidencijom prebivališta i boravišta građana, državnim maticama, zemljišnim knjigama i sudskim registrom. Mjeru treba pozdraviti iako je prilično lako predvidjeti da bi u primjeni mogla naići na prepreke u obliku lošeg stanja nekih registara na koje bi se trebala oslanjati.
