Uz pad nataliteta, broja oženjenih i udanih, prosječnog broja djece po obitelji, rezultati popisa stanovništva otkrili su i drastičan pad broja ljudi koji žive pod istim krovom.
Trend odgađanja braka
Dok je 1953. godine prosječno kućanstvo brojilo 3,8 članova, u istom kućanstvu 2011. u prosjeku je stanovalo samo 2,8 ljudi. Trend smanjenja broja članova kućanstva stalan je već 60 godina, a u posljednjem desetljeću čak se i malo ubrzao jer je 2001. godine prosječno kućanstvo brojilo točno tri člana. Rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine otkrivaju i jačanje još jednog trenda – broj samačkih kućanstava drastično je uvećan u odnosu na broj iz popisa stanovništva 2001. godine.
Od ukupno 1,520.151 kućanstva samačkih je čak 373.120, dvočlanih kućanstva je 388.803 – ukupno 761.923. Tročlanih je 286.047, četveročlanih 262.849, dok je peteročlanih, šesteročlanih i još brojnijih kućanstava ukupno manje od 200 tisuća.
Najveći udio samačkih u ukupnom broju kućanstava zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, gdje samci čine nešto manje od 30 posto svih kućanstava! Tek malo manje samačkih kućanstava ima u Zagrebu gdje njihov udjel iznosi 27 posto, odnosno čak pet posto više nego samo deset godina prije (popis iz 2001. godine). Obitelj doživljava velike poremećaje zato što se uvelike mijenja odnos između muškaraca i žena, navodi sociolog Dražen Lalić.
– Odgađanje braka i djece posljedica je emancipacije i obrazovanja žena. Više je visokoobrazovanih žena u dobi do 35. godine od muškaraca. A u uvjetima krize, kad muškarac po uzoru na stereotipe koje nam nameću mediji, nije u stanju pružiti puno u materijalnom smislu, to ga sputava. Osobito kad su žene emancipirane i njihova su očekivanja previsoka. Zbog još uvijek tradicionalnih obrazaca ponašanja kriza znatno utječe na zasnivanje obitelji, ali to je samo jedan od faktora – govori Dražen Lalić.
Na detalj da je najviše neudanih žena na obali, upozorava na činjenicu da muškarci češće zasnivaju drugi brak, dok žene nakon razvoda češće ostaju same s djecom. Ravnatelj DZS-a Marko Krištof jučer je iznio zanimljiv podatak da 754.896 građana – čak 17,6 posto od ukupnog broja stanovnika – smatra da ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Danak Domovinskog rata
Njih 441.115 reklo je da je uzrok tome bolest, 65.805 je izjavilo da je uzrok Domovinski rat i njegove posljedice, 43.073 da poteškoće imaju od rođenja, a čak 105.267 da uzrok njihovih teškoća nije bolest ili invalidnost pa su svrstani u rubriku “ostalo”, što je pomalo nejasna formulacija.
– Zasigurno je riječ o materijalnim teškoćama, toliko čestim kod ljudi – komentira sociolog Dražen Lalić.
>> Brak neprivlačan - sama svaka treća Zagrepčanka
>> Neće pred oltar: U ovom mjestu živi najviše neženja u Hrvatskoj
