"Postojeći Obiteljski zakon trebalo je samo poboljšati, a nipošto ulaziti u posao kojem predlagatelj nije dorastao. Konfuzija koju bi takav zakon izazvao samo bi rasplamsala vatru o navodno nesposobnim sucima i nevještim odvjetnicima, a u stvarnosti bi zakonodavac svoju nesposobnost prebacio na izvršnu vlast i pravosuđe. Nacrt u takvome obliku nije smio ići u javnu raspravu jer nije dorađen. Nomotehnika (umijeće pisanja propisa) Nacrta ukazuje na katastrofalan propis koji nitko neće razumjeti, suci će biti obezglavljeni, stranke oštećene." Neke su to od primjedbi na Nacrt Obiteljskog zakona, a potpisuje ih skupina sveučilišnih profesora: prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac i doc. dr. sc. Irena Majstorović s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić sa splitske katedre te prof. dr. sc. Nenad Hlača s riječke katedre.
Ništa revolucionarno
– Područje roditeljske skrbi u kojoj se otvaraju vrata ostvarivanju skrbi za samo jednog roditelja preuzeli su iz europskih smjernica, kojima je Hrvatska poligon da se vidi kako će to funkcionirati. Amerikanci su to napustili prije 30 godina.
Roditeljski plan nije ništa revolucionarno već samo forma koja i sad postoji: dogovor pred sucem, koji ga provjeri prije odobrenja – nabraja prof. D. Hrabar, propitkujući među ostalim i provedbu ukidanja mogućnosti potpunog oduzimanja poslovne sposobnosti.
Ideološka neslaganja
– Prijedlog Obiteljskog zakona teško je prohodan tekst. Postojeći zakon trpio je najviše zbog neodgovarajuće primjene pa su se ulaganja za edukaciju onih koji će ga primjenjivati mogla usmjeriti u edukaciju za bolju primjenu postojećeg propisa – kaže prof. Aleksandra Korać Graovac, koja ističe i da nije do kraja osmišljeno zastupanje djece.
– S punim poštovanjem prema mojim uvaženim profesorima, uzet ću u obzir očitovanje koje će nam dati smjernice za nacrt. Neki od njih odbili su poziv u radnu skupinu, a nitko se nije javio ni u raspravi o tezama Zakona, no ja ih opet pozivam da se uključe i argumentiraju pogreške koje vide – odvraća doc. dr. sc. Branka Rešetar, predsjednica radne skupine za izradu Nacrta. Ako je praksa bila zadovoljavajuća, pita, zašto Hrvatska gubi toliko sporova u Strasbourgu te zašto su profesori, kao mentori, prihvaćali doktorate na ove teme ako su im sad ta rješenja neprihvatljiva. Rešetar se slaže da Nacrt treba nomotehnički doraditi prije konačnog prijedloga te napominje da će stručnjaci u sustavu proći edukacije do 1. srpnja 2014., za kada je još jednom prolongirana primjena novog Obiteljskog zakona.
Inače, imenujući radnu skupinu, Milanka Opačić zaobišla je stručnjake konzervativnih svjetonazora pa je uzrok tome sukobu ideološko neslaganje.
>>Nacrt zakona pri kraju: Evo novih pravila igre kod razvoda braka...
