Gemišti i špriceri mnogo su veći okidač obiteljskoga nasilja od bevande – moglo bi se zaključiti iz podataka koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku. Prema rezultatima studije Dubravke Rogić-Hadžalić i Jadranke Kos, koje su proučavale nasilje u hrvatskoj obitelji od 2007. do 2010. godine, najveći broj osuđenih zlostavljača na 100.000 stanovnika upravo je u kontinentalnim županijama, a primorske su regije na dnu statističkog popisa.
Najnježniji Dubrovčani
S obzirom na to da je u više od 70 posto presuđenih slučajeva nasilniku izrečena i mjera obveznog liječenja od ovisnosti, korelacija između alkoholiziranja i podizanja ruke na supružnika ili dijete više je nego očita.
Najveći broj osuđenih obiteljskih nasilnika na 100.000 stanovnika u analiziranom četverogodišnjem razdoblju zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji (496), pa u Varaždinskoj (490,2), Virovitičko-podravskoj (465), Krapinsko-zagorskoj (442,2), Ličko-senjskoj (398,2) i Koprivničko-križevačkoj županiji (371,2).
Uz iznimku Like, riječ je o vinorodnim regijama, u kojima je vino pomiješano s mineralnom vodom "nacionalno piće".
S druge strane, supružnike i djecu najmanje mlate u Dubrovačko-neretvanskoj (112 osuđenih nasilnika na 100.000 stanovnika), Primorsko-goranskoj (161,7) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (186,7), u kojima u vino – ako išta – ide tek obična voda. Iz nekog razloga u tu se skupinu ugurala i Brodsko-posavska županija (184), ali to je već pitanje za fenomenologe.
Hrvatski je prosjek 270 osuđenih obiteljskih nasilnika na 100.000 stanovnika.
Ukupno gledajući, u spomenute četiri godine zbog obiteljskog nasilja osuđeno je oko 50.000 hrvatskih građana.
Zlostavljač je najčešće, statistički gledano, muškarac u četrdesetim godinama, oženjen je, nije završio fakultet, a procesni je radnik ili obrtnik. Ipak, svaki je deseti zlostavljač profesor, znanstvenik, liječnik ili inženjer, a njih 16,8 posto su žene.
Autorice studije Državnog zavoda za statistiku, koje već godinama prate to područje, kažu da je iz godine u godinu sve veći broj pojavnih oblika nasilja u obitelji, ali je, s druge strane, vidljiv znatan napredak u njegovu suzbijanju i kažnjavanju.
Najčešće uvjetna kazna
Podatak koji to oslikava govori o smanjenju broja slučajeva u kojima se nasilnici izvuku zbog zastare sa 12-ak posto s početka 21. stoljeća na aktualnih oko četiri posto.
Međutim, sudovi rijetko posežu za najstrožim mjerama protiv obiteljskih nasilnika. Polovici odrežu novčanu globu, a ako i odrede zatvor, to će u 83,1 posto slučajeva biti tek uvjetna kazna.
Vec u samom naslovu vase \'ankete\' se vidi ozbiljnost i najmera iste. Ostalo uopce nije potrebno citati jer nema nist zajednicko sa stvarnosti (kao i sve ostale \'ankete\' koje pravite) ... FUJ!