Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb (Rockefellerova) bolnica je s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj, dok najbolje uvjete rada liječnika u bolničkom sustavu u Hrvatskoj ima Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma – Thalassotherapia Opatija. Pokazalo je to anketno istraživanje Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja ove godine, a dio koji se odnosi na bolnički sektor predstavili su danas. Iz Studije su proizašle dvije rang-liste hrvatskih bolnica: jedna prema kvaliteti upravljanja i druga prema uvjetima rada u 2022. godini.
Prema kvaliteti upravljanja na drugom je mjestu Thalassotherapia, a na trećem Opća županijska bolnica Pakrac. Na rang-listi prema uvjetima rada Opća bolnica Zadar na drugom je mjestu, a Klinika za psihijatriju Vrapče na trećem. Bolnice su rangirane na temelju stavova više od 3400 bolničkih liječnika. Studija je pokazala da po kvaliteti upravljanja prednjače manje i specijalne bolnice. Na prvih deset mjesta rang-liste kvalitete upravljanja nije se uspjela plasirati ni jedna velika klinička bolnica ili klinički bolnički centar. Najbolje plasirana velika bolnica (KBC ili KB) je KBC Rijeka, koja je tek na 12. mjestu. Velike bolnice nešto su bolje plasirane na rang-listi uvjeta rada, gdje se KBC Zagreb smjestio na 9. mjestu.
– Zadovoljni smo visokim odazivom bolničkih liječnika od 38 posto na anketu. Ovo je prvi pokušaj rangiranja ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja. Rang-lista temelji se na stavovima nositelja zdravstvene skrbi, liječnika. Planiramo ovo istraživanje provoditi kao longitudinalno te ga ponavljati svake druge godine – kazao je dr. Ivan Raguž, voditelj projekta i član Izvršnog odbora Komore.
Odgovori liječnika pokazuju da su njihovi ključni problemi premalo vremena za pacijenta i preveliko radno opterećenje, istodobni rad na više radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za edukaciju, kao i loše upravljanje. Tako je npr. čak 58 posto bolničkih liječnika vrlo nezadovoljno vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente, a ujedno često ili uvijek rade na više radilišta. Dok 29 posto liječnika uopće na poslu nema radnu sobu s računalom, njih 47 posto koji imaju radnu sobu s računalom prosječno ih dijeli s još petero liječnika. Posebno je zabrinjavajuće da je čak 36 posto bolničkih liječnika u posljednjih 12 mjeseci bilo izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama.
– Rezultati ovog velikog anketnog istraživanja Hrvatske liječničke komore pokazuju da, općenito govoreći, bolnički liječnici nisu zadovoljni ni kvalitetom upravljanja ni uvjetima rada u svojim bolnicama. O situaciji s upravljanjem najbolje govori činjenica da su liječnici kvalitetu upravljanja u ustrojstvenoj jedinici prosječno ocijenili s 4,7 na ljestvici od 0 do 10, što je školskim rječnikom tek za ocjenu dovoljan – dva. Načinom komunikacije ravnatelja nezadovoljno je čak 44 posto liječnika. Smatramo da postoji velik prostor za napredak i da su upravo kvaliteta upravljanja i uvjeti rada iznimno važni za odluku liječnika o odlasku iz hrvatskog javnog zdravstvenog sustava – istaknuo je doc. Krešimir Luetić, predsjednik Komore. Liječnička komora u siječnju 2023. predstavit će i rezultate Studije koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.
U anketnom istraživanju sudjelovalo je 5255 liječnika odnosno njih 38 posto. Odgovarali su na stotinjak pitanja raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Autori ovog istraživanja su dvojica znanstvenika, stručnjaka za anketna istraživanja, izv. prof. dr. sc. Šime Smolić i izv. prof. dr.sc. Ivan Čipin.
nek prvo odrade posao u bolnici, državnoj, a tek onda, ako imaju vremena, volje, snage, se nek bave privatnim biznisom. nema više nigdje radnog mjesta gdje se ne treba raditi. jedino još dio liječnika misli da može. ne ide. ne više. ne mogu oni dolaziti na posao u 7,20, do pola devet kao vizita (nemaju svi vizitu), pa pacijente primati od devet nadalje, ne odlaziti na gablec koji traje sat, sat i pol, ne prestati primati pacijente u 14.00.. jedino što našem zdravstvu treba jest nadzor i plaćanje po učinku. te njihove tablice koje si rade, gdje prikazuju kolko košta 'njihov posao', zahvat, nek objave u nekom satiričnom glasilu. oni ne plaćaju najam aparata, osoblja, ali ga uračunavaju u vrijednost zahvata. kad mi pokažu da 15 minuta kod zubara vrijedi par tisuća kuna, jer treba uključiti rad med sestre, liječnika, aparate, materijal, gledam ih i mislim si kolko bi onda kumica na placu trebala tražiti za litru mlijeka, mali sir i vrhnje. jer treba kravu kupiti, platiti veterinara, hraniti je, čistiti, dati joj smještaj, dojiti, čistiti vime i što sve ne. od mlijeka napraviti sir, znači prostoriju trebaš imati, posude. eto, sazidaj ti štalu i malu kućicu za sireve. kupi traktor i priključke, zemljište. i gledaj da svakih par godina zamijeniš traktor novim. kao liječnik svoj auto. litra mlijeka 50 kuna, mali sir i vrhnje 750. po metodologiji liječnika. koje plaćamo mi. a oni si određuju cijenu svoje usluge.