Ponovno uvođenje obveznog vojnog roka postalo je ovih dana jedna od glavnih tema u Hrvatskoj, nakon što su se na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za obranu predstavnici vladajuće koalicije izjasnili za vraćanje ročne vojske. Članica Mosta Ines Strenja-Linić tako je rekla da treba uzeti u obzir da se služi određeni vojni rok, ali je kazala i da bi to trebalo biti na dobrovoljnoj osnovi, kao mogućnost. HDZ-ovac Stevo Culej se pak izjasnio da je za ponovno uvođenje obveznog služenja vojnog roka. A tu ideju podržavaju i u HSP-u Ante Starčević, koji je dio Domoljubne koalicije.
Modernije koncipiran
I predsjednica Republike i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar-Kitarović ovih je dana ponovno zagovarala uvođenje vojnog roka. On bi, prema njenom mišljenju, trebao biti modernije koncipiran i za njega bi se trebala plaćati naknada onima koji ga odslužuju.
Predsjednica smatra da obvezni vojni rok ne bi trebao trajati kao prije, šest mjeseci ili godinu dana, nego puno kraće, između jednog i tri mjeseca. Mogućnošću vraćanja ročne vojske hrvatska se javnost bavila i prošle godine negdje u isto ovo vrijeme, a i tad je tu temu potaknula predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Sadašnja pak rasprava o obveznom vojnom roku, kojeg su mladići u Hrvatskoj oslobođeni od 2008. godine, vodi se dok se proračun Ministarstva obrane za ovu godinu smanjuje za 300-tinjak milijuna kuna. Procjene su pak da bi za ponovno uvođenje vojnog roka godišnje trebalo izdvojiti oko 500 milijuna kuna. No iako se o vojnom roku sad naveliko priča, njegovo skoro uvođenje nije izgledno. Toga su svjesni i u najjačoj vladajućoj stranci. U HDZ-u kažu da načelno podržavaju uvođenje vojnog roka, ali da to sada nije prioritet i da bi se o tome moglo razmišljati za tri-četiri godine ako se popravi financijska situacija. Taj stav je javno izrekao i ministar obrane Josip Buljević. U HDZ-u smatraju da bi takav vojni rok trebao ići u smjeru pripreme za elementarne nepogode i razne prirodne katastrofe, da ljudi koji to prođu budu spremni reagirati, braniti stanovništvo i pomagati mu u takvim situacijama.
Umirovljeni general Damir Krstičević upozorava da uvođenje vojnog roka ne smijemo politizirati i da tome treba ozbiljno pristupiti.
Ističe da treba prvo donijeti novu Strategiju nacionalne sigurnosti, sadašnja je iz 2002. godine, a koja nam treba reći koji su naši nacionalni interesi i ciljevi, koje ugroze i rizici nam prijete danas, a koji će prijetiti sutra. Danas se tako javlja nova paradigma nacionalne sigurnosti zbog prijetnje terorizma, izbjegličke krize, cyber terorizma...
– Onda ćemo vidjeti koje su nam sposobnosti potrebne u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu, zaštiti i spašavanju i tako ćemo prosuditi jesu li nam sadašnje sposobnosti dovoljne. To se sustavno radi u ozbiljnim državama, a ne kroz improvizaciju – objašnjava Krstičević, inače predsjednik HDZ-ova Odbora za obranu.
Dodaje da trebamo odgovorno postupiti kroz strateške dokumente i planiranje, a tu je naravno i problem s novcem.
Slično Krstičeviću razmišlja i bivša ministrica obrane Željka Antunović. Ona kaže da je ponovno uvođenje vojnog roka legitimna politička tema, ali nerealna i nije utemeljena na ozbiljnim argumentima. Njezini su argumenti da uvođenje vojnog roka nije moguće provesti za mandata ove Vlade, a ni za sljedeće.
– Obvezni vojni rok nije predviđen dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga koji se razvija već 15-ak godina, otkako smo se počeli pripremati se za ulazak u NATO. Ne može se ad hoc planirati, to bi bilo neozbiljno – upozorava Antunović.
I ona ističe da prije svega treba donijeti novu Strategiju nacionalne sigurnosti. Antunović kaže da su ugašena sva ključna obučna središta, a njihova reaktivacija značila bi znatna materijalna ulaganja. Usto, nedostaje dočasničkog kadra koji bi radio na obuci. Za uvođenje obveznog vojnog roka, tvrdi, trebalo bi mijenjati i Ustav zbog prigovora savjesti koji se ne može penalizirati ili nekome osporavati.
Prigovor savjesti
– Važan faktor za ukidanje obveznog vojnog roka bio je visok stupanj njegova izbjegavanja kroz prigovor savjesti – podsjeća Antunović.
Ideja o obveznom vojnom roku je, napominje, u idućem četverogodišnjem, pa i osmogodišnjem razdoblju financijski neprovediva. Antunović ističe da kod nas vojska ima ulogu obrane suvereniteta i granica, a sve ostalo radi ako ostali sustavi ne funkcioniraju.
Smatra da se kod nas dizanje obrambene sposobnosti treba provoditi kroz ulaganja u sposobnost profesionalne vojske, i to njenom modernizacijom te edukacijom zapovjednika.
Obvezni vojni rok ima manji broj europskih država i članica NATO-a. Ta obveza tako postoji u Danskoj, Grčkoj, Norveškoj, Turskoj, Estoniji i Litvi koje su i članice NATO-a. Od ostalih europskih zemalja, obvezu služenja vojske imaju još Austrija, Švicarska, Cipar, Finska, Ukrajina, Rusija, Bjelorusija i Moldavija.
(Surađivali: Danijel Prerad, Hrvoje Šlabek, Tamara Opačak-Klobučar, Suzana Lepan, Vedran Balen i Ivica Beti.)
>> Pero Ćorić: Maknut ćete mlade od alkohola, droge, kocke i kladionica na tri do šest mjeseci
>> Drago Lovrić: Obvezni vojni rok nije prioritet Oružanih snaga
Koliko glupih komentara ispod covjek moze procitati, i jedna i druga opcija imaju prednosti i mana. Nadam se da ce o ovoj temi odlucivati profesionalci a ne politikanti kao ovi ljigavci na forumu.